Hrvatski građani i tvrtke Hrvatskim vodama plaćaju tri vrste naknade: naknadu za uređenje voda, čija je svrha upravo zaštita od poplava, naknada za zaštitu voda i naknadu za korištenje voda.

Samo od naknade za uređenje voda godišnje se uplati 670 milijuna kuna, izvijestili su nas iz Hrvatskih voda. Kažu da se taj novac troši za prevenciju od poplava i bujica, tj. za radove održavanja i građenja regulacijsko-zaštitnih vodnih građevina te za osnovnu melioracijsku odvodnju', stoji u odgovoru.

To bi značilo da gospoda iz 'Voda' sa 670 milijuna kuna trebaju održavati i graditi nasipei brinuti za odvodne kanale (melioracijska odvodnja). No nasipi se nekim čudom ne grade, a održavanje se svodi, kako su nam iz Husarićevog poduzeća objasnili, na košnju i mjestimične popravke krune nasipa.

Što se pak odvodnje tiče, nije potrebno naglašavati da su upravo zaštopani odvodni kanali bili glavni uzrok katastrofalnih posljedica ovogodišnje poplave u Slavoniji. Na što se onda troše milijuni od naknada? Možda na plaće zaposlenih u Hrvatskim vodama. Naime, prema pisanju portala Zagrebancija, 2008. prosječna plaća u tom je poduzeću bila 1.600 eura neto, a Husarićeva plaća 23 tisuće kuna!

Upravo je ukupna šteta tih poplava u Slavoniji s kraja lipnja i početka srpnja ove godine procijenjena je na milijardu kuna. Kakve li slučajnosti, upravo je toliko, prema Husarićevim riječima, potrebno da Hrvatska izgradi odgovarajući sustav zaštite od poplava čime bi se uvelike smanjila i šteta od poplava.

Kolika će biti šteta od izlijevanja Save prošlog vikenda, još nije poznato, no moguće je da će i premašiti iznos iz Slavonije. Stoga ispada da bi ulaganje od milijardu kuna bilo isplativo već ove godine. Ovako država stradalnicima mora isplatiti odštete, potrošiti novac, a da nije uložena ni kuna u izgradnju nasipa. No dobro, ovo je samo jedna u moru nelogičnosti u Lijepoj Našoj.

Nasipi stari 40 godina

Iz Hrvatskih voda nam pojašnjavaju kako kontinuirano rade na planiranju i realizaciji izgradnje nasipa, čija je prosječna starost 40 godina. Uglavnom, u tijeku je izrada projektne dokumentacije i ishođenje dozvola za radove te provođenje natječaja za javnu nabavu.

Kažu kako, poput nas, nisu zadovoljni dinamikom kojom taj cijeli proces (ne) napreduje, no pojašnjavaju kako je razlog tome manjak novca, administrativne poteškoće i neriješeni imovinsko-pravni odnosi.

'Nismo stigli na vrijeme dostaviti vreće za zečje nasipe'

Na naš upit zašto su pojedina poplavljena mjesta satima molila i čekala za vreće kako bi u njih stavili pijesak za zečje nasipe, iz Hrvatskih voda odgovaraju: 'Žao nam je što se na nekim mjestima dulje čekalo, ali treba imati na umu da je ugroženo područje bilo iznimno veliko te da su naše ekipe na terenu radile najbolje i najbrže što su mogle.'

No moglo su napraviti više. U Hrvatskim vodama, na pitanje kada su saznali da bi moglo doći do poplave, odgovaraju kako su s pripremama počeli već sredinom prošlog tjedna. Zanimljivo, Državna uprava za zaštitu i spašavanje izjavila jekako oni nisu znali što će se dogoditi sve do subote, kada je vodeni val već prodirao u Hrvatsku.

'Službe su započele sa svim pripremnim aktivnostima sukladno odredbama Državnog plana obrane od poplava. Uvedena su dežurstva, pratila se hidrološka situacija i obavljene su sve nužne predradnje. Nažalost, vodeni val je bio jedan od najvećih ili možda najveći od svih dosadašnjih koji su se javili na Savi kod Zagreba i nasipi na pojedinim mjestima nisu izdržali. Smatramo da smo poduzeli sve što smo realno mogli, a predstoji nam žurna sanacija svih nastalih oštećenja na našim sustavima, kako bismo što spremniji dočekali nove velike vode.'

Nakon što je Sava 'iznenadila' sve nadležne državne službe, žiteljima mjesta uz rijeke ostaje samo nada kako će sljedeći put faktor iznenađenja biti manji, a vreće i ostala pomoć spremni na vrijeme.