Naveliko hvaljen Vladin projekt subvencioniranja stambenih kredita, prema kojemu bi 1.337 osoba prve četiri godine trebalo otplaćivati tek pola rate kredita, a drugu polovicu država, u nekoliko je slučajeva zakazao na samom početku. Dvadesetak klijenata Zagrebačke banke izvisilo je na prvoj rati kredita koju su ipak morali platiti u cijelosti, odnosno mimo potpisanog ugovora s bankom i Agencijom za posredovanje i promet nekretninama
Problem smo detektirali u jednoj od vodećih hrvatskih banaka - Zagrebačkoj banci iz koje danas tvrde da nije zakinuto više od dvadeset (kako nam je bilo neslužbeno rečeno u početku) nego 'tek' manje od deset klijenata.
Naime, pojedini potpisnici stambenog kredita uz državnu subvenciju ovoga mjeseca su se neugodno iznenadili kada im je u kolovozu s računa 'skinut' dva puta veći iznos prve rate kredita nego što je ugovorom dogovoreno. Koliko takvih primjera ima u drugim bankama, odnosno je li ih uopće bilo, još nije poznato.
Iz Ureda za odnose s javnošću ZABA-e rečeno nam je da se problem dogodio 'prilikom naknadne dostave podataka o pojedinim realiziranim kreditima od strane Banke prema APN-u'.
'Ostalim našim klijentima, njih više od 700, iznos anuiteta kojima je došao na naplatu po navedenom stambenom kreditu je u potpunosti točno proveden', navode u odgovoru te se ispričavaju svim klijentima koji su zbog te situacije doživjeli neugodnost
U Zabi ističu da je riječ o izoliranim slučajevima i da su s klijentima već stupili u kontakt te im uplatili povrat novca
Premda je to klijentima odmah obećano, iz pouzdanih informacija znamo da nekim klijentima novac ipak još nije vraćen
Zaba naglašava da je njihova suradnja s vladinom Agencijom za posredovanje i promet nekretninama 'više nego uspješna' te da su djelatnici APN-a u ovom projektu pokazali 'stručnost, profesionalnost i izuzetnu kooperativnost što je i pridonijelo velikoj uspješnosti ovog Vladinog projekta'.
'Uspjeh se očituje u velikom odazivu građana koji su podnijeli zahtjeve za odobravanje kredita uz subvenciju i državno jamstvo upravo u Zagrebačkoj banci. Zahtjevi za kredit uz subvenciju i jamstvo su procesuirani u rokovima definiranim zakonom te su imali prioritet u rješavanju tako da su na zadovoljstvo klijenata u Zagrebačkoj banci vrlo brzo riješeni', navode u Zabi.
O problemima građana koji su prvu ratu subvencioniranog stambenog kredita platili, primjerice, 4.000 umjesto 2.000 kuna, u APN-u do našeg upita nisu imali pojma. U pisanom odgovoru tvrde da su sve svoje obaveze na vrijeme podmirili i zapravo prebacuju odgovornost na banke:
'Nažalost, za postupke banke APN nije ovlašten davati odgovore. Možemo samo napomenuti da je APN uplatio sve dospjele obveze za koje je zaprimljena određena dokumentacija, tj. potpisani konačni Ugovori (od strane Banke, APN-a i Korisnika kredita), sukladno Odlukama o odobravanju subvencioniranih kredita dostavljenim u banke.'
U APN-u objašnjavaju da sredstva odobrena za subvencioniranje kredita bankama isplaćuju unaprijed za razdoblje od godinu dana - najkasnije u roku od osam dana od dana dospijeća na naplatu prvog obroka kredita, sukladno Zakonu o subvencioniranju i državnom jamstvu stambenih kredita. Do 26. kolovoza odobreno je 1.337 zahtjeva za subvencioniranje stambenih kredita u ukupnom iznosu od 99.991.646,29 eura.
Banka je u ovom slučaju na sebe preuzela odgovornost te su nam čak u Uredu za odnose s javnošću nekoliko puta naglasili kako ni u kojem slučaju za ovu situaciju ne mogu okriviti APN s kojim izvrsno surađuju. Sada je red na njima da isprave svoju pogrešku.
