Ti su simptomi, tvrde stručnjaci, u usporedbi s ranijim studijama, prije pandemije, u porastu. U četvrtak objavljeni dio podataka pokazuje kako petina ispitanih učenika drugih razreda srednjih škola navodi da su se namjerno samoranjavali i nanosili si bol.

Dodatno, 21 posto učenika je po nalazu istraživanja barem jednom u životu ozbiljno razmišljalo o počinjenju samoubojstva, a 14 posto ih je izradilo plan za počinjenje samoubojstva. Sedam posto učenika izvještava da su pokušali počiniti samoubojstvo, stoji u nalazu istraživanja čija je voditeljica izv. prof. dr. sc. Miranda Novak s Odsjeka za poremećaje u ponašanju ERF-a.

Nadalje, 21 posto učenika drugih razreda srednje škole koji su sudjelovali u istraživanju iskazuje ozbiljne depresivne simptome, od toga 11 posto njih iznimno izražene. Gotovo trećina učenika iskazuje ozbiljne simptome anksioznosti, a od toga njih 22 posto iznimno izražene, dok 17 posto ispitanika navodi ozbiljne simptome stresa, što je podjednako postocima u prvom razredu.

Istraživači napominju kako ovi postoci ne sugeriraju da bi se tom dijelu populacije mogao i dijagnosticirati poremećaj, ali svakako upućuju na to da je nužna intervencija i posebna pažnja.

'Utvrđeni pokazatelji problema mentalnog zdravlja svakako su razlog za zabrinutost stručne i šire javnosti. Iako su podaci za simptome depresivnosti i anksioznosti usporedivi te vrlo slični razini problema prije pandemije, s obzirom na ovako izražene probleme možemo reći da se radi o javnozdravstvenom problemu.

To ustvari znači da je nužno hitno uključivanje države i donositelja odluka - omogućivanje sredstava za programe promicanja mentalnog zdravlja, dodatnih kapaciteta u savjetovalištima te osiguravanja većeg broja stručnjaka za brigu o mentalnom zdravlju', kaže za Jutarnji voditeljica projekta Miranda Novak. Posebno zabrinjavaju, dodaje, simptomi suicidalnosti, jer su u porastu u usporedbi s ranijim studijama, piše novinarka Jutarnjeg lista Mirela Lilek.