U Hrvatskoj je u posljednjih 15 dana za čak 110 posto skočio broj hospitaliziranih osoba zaraženih koronavirusom, piše u subotu Jutarnji list, navodeći da zabrinjava trend porasta broja težih slučajeva.
Iako realne brojke možda i ne djeluju tako strašno, jer je 21. kolovoza u bolnicama zbog Covida-19 bilo 135 pacijenata, a 4. rujna 283, trend ozbiljno zabrinjava, navodi dnevnik.
Osobito kada se to usporedi s porastom broja aktivnih slučajeva u promatranom periodu, koji je skočio za 47 posto, što je više nego dvostruko manje od porasta broja hospitaliziranih. Kad je, dakle, riječ o aktivnim slučajevima, 21. 8. imali smo 1841 osobu s pozitivnim nalazom, a 4. 9. 2703 osobe.
vezane vijesti
-
![Na jednoj svadbi zasad zaraženo 36 uzvanika, rekord i u Zadarskoj županiji; Hrvatska danas broji 311 novozaraženih]()
Na jednoj svadbi zasad zaraženo 36 uzvanika, rekord i u Zadarskoj županiji; Hrvatska danas broji 311 novozaraženih
-
![Koronavirus bi do siječnja mogao ubiti 410.000 Amerikanaca, a u prosincu bi u toj zemlji moglo umirati čak do 3000 ljudi dnevno]()
Koronavirus bi do siječnja mogao ubiti 410.000 Amerikanaca, a u prosincu bi u toj zemlji moglo umirati čak do 3000 ljudi dnevno
-
![Prvi problemi: U školi na otoku Murteru zaražen jedan djelatnik, nastava online]()
Prvi problemi: U školi na otoku Murteru zaražen jedan djelatnik, nastava online
Dodatno je zabrinjavajuća i činjenica daje 21. 8. udio hospitaliziranih u ukupnom broju oboljelih osoba bio 7,33 posto, a s jučerašnjim danom taj je udio bio 10,5 posto.
Shodno porastu broja oboljelih i hospitaliziranih rastao je i broj preminulih osoba, i to za 15 posto u promatranom periodu, sa 169 na 195.
Ovakve brojke i postoci ne čude s obzirom na to da Hrvatska već danima bilježi negativne trendove, čak i ruši svoje neslavne rekorde u dnevnom broju zaraženih, pa je bilo logično da če se takvo stanje preliti i na bolnički sustav, koji je tijekom ljeta unatoč konstantnoj prisutnosti virusa u populaciji ipak bio prilično rasterećen.
Tome su prije svega doprinijeli blaži simptomi bolesti u odnosu na one kakvi su bili u prvom dijelu epidemije, od ožujka do lipnja, ali i činjenica da su ljudi puno više boravili na otvorenom prostoru, donosi Jutarnji list.
