Hrvatski ministar obrane Damir Krstičević i albanska ministrica obrane Mimi Kodheli poslali su pismo glavnom tajniku NATO-a Jensu Stoltenbergu, navodi MORH, dodajući da je "pismo potpisano i upućeno u kontekstu zajedničkog interesa Albanije i Hrvatske kao članica NATO-a za održavanjem stabilnosti i sigurnosti jugoistočne Europe s posebnim naglaskom na održavanje sigurnosti Kosova".

Kako je priopćio MORH, "u pismu je izražena potpora dobrosusjedskim odnosima, regionalnoj suradnji i uključivosti, no isto tako je izražena zabrinutost posljednjim događanjima koja mogu utjecati na sigurnost Kosova, ali i sigurnost u širem kontekstu".

U pismu je iskazana snažna predanost i interes dviju država članica Saveza da NATO zadrži pozornost na održavanju sigurnosti Kosova kao i razmatranje konkretnih koraka kako ojačati napore Saveza u izgradnji kosovskih institucionalnih kapaciteta, navodi MORH.

Odnosi između Srbije i njezine nekadašnje pokrajine Kosova doživjeli su novo zahlađenje nakon što je Beograd poslao vlak s natpisima "Kosovo je Srbija" na granicu s Kosovo, a kosovska policija nije dopustila ulazak vlaka na kosovski teritorij.

Srbijanski predsjednik optužio je vlasti u Prištini da žele početi novi rat, dok je njegov kosovski kolega rekao da Srbija želi anektirati sjeverni dio Kosova na način kako je to učinila Rusija s ukrajinskim poluotokom Krimom.

Albansko ministarstvo obrane ranije je priopćilo da su Krstičević i Kodheli u pismu osudili "nacionalističku retoriku srbijanskih političara i konkretne akcije na granici". Ministri su isto tako napisali da je cilj tih akcija pokušaj "ugrožavanja suvereniteta Republike Kosova i destabiliziranje sigurnosne situacije na zapadnom Balkanu". "Oboje ministara zatražilo je da se Operativni plan misije održavanja mira na Kosovu revidira nakon najnovijih događaja", navodi se u priopćenju albanskog ministarstva.

Ministri su napisali Stoltenbergu da Hrvatska i Albanija, članice NATO-a, podržavaju transformaciju Kosovskih sigurnosnih snaga - koje su lako naoružane - u prave vojne snage. Za stvaranje takvih vojnih snaga Kosovo treba potporu srpske manjine u parlamentu, no njeni se predstavnici protive takvom potezu.

Srbija je izgubila kontrolu nad Kosovom 1999. pošto ju je NATO bombardirao kako bi zaustavio etničko čišćenje koje su provodile srpske snage u borbi protiv pobune kosovskih Albanaca. NATO još uvijek ima oko 4500 vojnika na Kosovu koji održavaju krhki mir.

Uz potporu SAD-a i država zapadne Europe Kosovo je 2008. proglasilo neovisnost od Srbije. Albanci čine oko 90 posto od 1,8 milijuna stanovnika Kosova. Na sjeveru Kosova živi srpska manjina od oko 40-50 tisuća ljudi koji ne priznaju Prištinu kao svoj glavni grad.