Zagrepčani koji se griju preko HEP Toplinarstva, takvih je oko sto tisuća domaćinstava, a koji nemaju ugrađene zasebne mjerače potrošnje, moći će ih ugraditi uz subvenciju Grada i do 50 posto ukupne vrijednosti troškova projekta
Prema prijedlogu o kojem će se glasati na Skupštini Grada zakazanoj za 3. srpnja, 50 posto može maksimalno iznositi 2.500 kuna (s PDV-om) po stanu, a uključuje nabavu i ugradnju uređaja za mjerenje potrošnje toplinske energije i termostatskih ventila te pripadajuće radove, uz ugradnju opreme za balansiranje sustava. Procjene kažu da prosječni stan s centralnim grijanjem ima šest radijatora, a trošak ugradnje po jednom dođe oko 650 kuna.
Rok za ugradnju razdjelnika u zgradama, prema Zakonu o tržištu toplinske energije, propisan je do 31. prosinca 2016. godine, ali kako sezona grijanja traje obično od rujna do svibnja, jedino vrijeme kada se radovi mogu obaviti jesu ljetni mjeseci.
Drugim riječima, za korištenje subvencije Grada ostaje još ljeto 2015. i 2016. godine jer iluzorno je očekivati da se ona počne koristiti već ove godine. Naime, postupak subvencioniranja troškova obuhvaća svu potrebnu proceduru koju uključuje javni natječaj, kojeg raspisuje gradonačelnik jednom godišnje, a pred nama je i period godišnjih odmora…
No prije nego što mogu konkurirati za gradski novac, stanari najprije moraju izabrati tvrtku koja će im ugraditi sve potrebno jer Zakon propisuje da svi razdjelnici moraju biti od istog proizvođača, a da bi se njega odabralo, potrebna je suglasnost 51 posto stanara.
Ako građani do navedenog roka ne ugrade potrebne uređaje, prijete im kazne od deset do pedeset tisuća kuna.
U Gradu kažu da je osnovni cilj ugradnje uređaja za mjerenje potrošnje toplinske energije u stambenim zgradama priključenim na Toplanu povećanje energetske učinkovitosti, odnosno smanjenje toplinskih gubitaka i potrošnje energije. Kao posljedica toga trebalo bi doći i do smanjenja računa za grijanje. Prema tvrdnjama onih koji uređaje ugrađuju, uštede bi trebale iznositi i do trideset posto.
Iskustva s terena pak govore da iako su razdjelnici ugrađeni u oko 20.000 kućanstava u Hrvatskoj, uštede nisu svugdje jednake, a ima slučajeva gdje ih ni nema. Razlozi za to su svakojaki.
Od toga da ljudi počesto sami misle da ugradnjom razdjelnika smanjuju potrošnju, preko loše fasadne izolacije, loše stolarije na prozorima i vratima… Poseban problem imaju sjeverno orijentirani stanovi, kao i oni na krajnjim dijelovima zgrade i višim katovima, kojima treba više da se zagriju.
Da bi do uštede došlo, bit će potrebno promijeniti navike, podešavati termostate na preporučenu dnevnu temperaturu od 22 stupnja Celzija i noćnu na 16, ali očito napraviti još puno preinaka, posebno na starijim zgradama i stanovima koji nisu dugo adaptirani.
