Iako se u obrazloženju odluke navodi da 'nema suštinskih promjena u dijelu u kojem se određuju cenzusne grupe prema kojima se utvrđuje mjesečni iznos sudjelovanja roditelja/skrbnika u cijeni redovitog programa, a samim time nema promjena u visini mjesečnog iznosa sudjelovanja roditelja/skrbnika u cijeni redovitog programa', pomnije iščitavanje otkriva da bi do porasta cijene vrtića dijelu roditelja ipak moglo doći.

Naime do sada su u ukupni zbroj primanja, temeljem kojeg se izračunavao dohodovni cenzus, ulazili plaće, naknade za plaće i drugi dohodci, mirovine, naknada za bolovanje, rodiljne i roditeljske potpore, naknada za nezaposlene, naknada po ugovoru o djelu te drugi prihodi podložni oporezivanju sukladno Zakonu o porezu na dohodak.

Prema novoj odluci, u budućnosti će u izračun dohodovnog cenzusa ulaziti i 'drugi neoporezivi primici prema propisima o porezu na dohodak svih članova zajedničkog kućanstva ostvarenih u prethodnoj kalendarskoj godini'.

Pod tim neoporezivim primicima smatraju se: naknade plaće za vrijeme spriječenosti za rad isplaćene na teret sredstava obveznih osiguranja, ostale nenavedene naknade plaća koje se isplaćuju na teret državnog proračuna ili na teret sredstava obveznog osiguranja, nagrade za radne rezultate i drugi oblici nagrađivanja radnika (dodatna plaća, dodatak uz mjesečnu plaću i sl.) te novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova prehrane.

Podsjetimo, u listopadu prošle godine stupile se na snagu izmjene Pravilnika o porezu na dohodak, u kojem je podignut prag određenih neoporezivih iznosa, a početkom 2023. na snagu su stupile promjene načina podmirivanja troškova prehrane radnicima.

Sve to bilo je u sklopu Vladinih antiinflacijskih mjera ne bi li se potaknulo poslodavce da isplate više novca radnicima.

Neki su to učinili, neki su u pregovorima sa sindikatima, poput Zagrebačkog holdinga, postigli dogovore, a neki su to potpuno zaobišli jer zašto bi poslodavac učinio nešto ako to ne mora?

Koliko bi roditelja trebalo plaćati veći iznos subvencioniranog vrtića, ovisit će o tome koliko su do sada bili blizu gornje granice za ulazak u viši razred dohodovnog cenzusa i koliko su primili neoporezivih iznosa u godini dana.

Ono što je sigurno to je da cijena vrtića neće porasti onima koji najviše plaćaju (jer se razredi dohodovnog cenzusa ne mijenjaju) i čija su primanja najviša. Cijena neće porasti ni onima kojima poslodavci ne isplaćuju spomenute neoporezive dodatke.

Podsjetimo, u Zagrebu su na snazi četiri cenzusna razreda temeljem kojih se plaća desetosatni, odnosno poludnevni boravak djeteta u vrtiću.

Prvi cenzusni razred odnosi se na prosječni mjesečni prihod po članu zajedničkog kućanstva do 331,81 eura (cijena vrtića za deset sati iznosi 19,91 eura, odnosno za poludnevni boravak 12,94 eura), drugi od 331,82 eura do 464,65 eura (39,82 eura/25,88 eura), treći od 464,66 eura do 597,38 eura (59,73 eura/38,82 eura) i četvrti od 597,39 eura (79,63 eura/51,76 eura).

Nakon što prođe javno savjetovanje, u koje se možete uključiti i ostaviti svoje mišljenje klikom na link, odluka će se naći na dnevnom redu zagrebačke Skupštine najvjerojatnije u travnju ili svibnju, a na snagu bi trebala stupiti osam dana od objave u Službenom glasniku Grada Zagreba.