Gradska vlast tako je jučer najavila dva prometna projekta, denivelaciju željezničke pruge na lokaciji između Držićeve i Glavnog kolodvora te izgradnju nekoliko kilometara pruge od zračne luke do spoja s prugom između Zagreba i Siska.

'Zasad najrealnije izgleda dizanje, a ne spuštanje željezničke pruge pod zemlju, jer je to jeftinije, bilo bi brže i to bi manje ometalo promet', rekao je jučer Tomislav Tomašević, zagrebački gradonačelnik.

Pruga bi se dignula na šest metara visine, na stupove, a ispod nje mogao bi neometano teći promet. Kako bi sve to trebalo izgledati, trebalo bi biti poznato nakon što se napravi studija.

U cijelu priču uključena je HŽ Infrastruktura, tj. država, odnosno resorno Ministarstvo prometa, s kojim je nađen zajednički jezik.

'Nemamo nikakvih konflikata između Grada i države oko toga kako povezati zračnu luku i centar grada, preostaje samo da se to pokrije studijama. Postoji i novac EU-a koji bi se mogao iskoristiti da se konačno napusti priča o tramvaju od Kvatrića do zračne luke', ustvrdio je Tomašević.

Prva faza projekta obuhvatila bi povezivanje aerodroma i središta grada, a u drugoj fazi razmatra se denivelacija pruge.

Iako je proteklih desetljeća bilo različitih mišljenja o tome treba li prugu ukopati ili izdignuti, ono o čemu se struka složila je da je trenutno stanje najgora moguća varijanta. Pruga kojom, osim putničkog, prolazi teretni promet presijeca grad na pola i onemogućuje neometano funkcioniranje prometa u smjeru sjever-jug.

U posljednja dva desetljeća rađeno je nekoliko studija koje su se bavile prometnom infrastrukturom i revitalizacijom vrijednog prostora Gredelja u središtu grada, a sve su došle do manje-više sličnog rješenja: prugu treba izdignuti.

Tako su još 2009. godine Prometni, Arhitektonski i Građevinski fakultet, IGH, ŽPD te Institut prometa i veza napravili Prostorno-prometnu studiju cestovno-željezničkog sustava šireg područja grada, prema kojoj bi se pruga trebala izdignuti na potezu od Zapadnog kolodvora do Zavrtnice, odnosno Heinzelove ulice.

Deset godina kasnije prometna studija o središtu Zagreba, koju je izradio Prometni fakultet, o čemu smo tada pisali, iznijela je dva scenarija s po tri etape za rješavanje prometa u centru, a koji bi mogli biti realizirani do 2047. godine. Ključ za realizaciju je - denivelacija Glavnog kolodvora.

U međuvremenu je bila naručena i Studija urbane revitalizacije prostora Gredelja, a svoju viziju prezentirao je studio 3LHD. U njoj bi se pruga izdignula kod Studentskog centra i takva bi ostala sve do Držićeve ulice. Ideju revitalizacije zone Gredelj poduprli su i iz Europske banke za obnovu i razvoj, procjenjujući da bi taj projekt u idućih 15 godina mogao privući ulaganja od 1,6 milijardi eura.

Što će pokazati nova studija Prometno rješenje čvora Zagreb, vrijedna tri milijuna eura te financirana popola državnim i europskim novcem, tek nam ostaje vidjeti.

Ono što je poznato to je da je nakon javne nabave pristiglo pet ponuda koje su u fazi razmatranja od prosinca i da će onaj tko dobije posao imati deset mjeseci da izradi Studiju za povezivanje Glavnog kolodvora i zračne luke, a 30 mjeseci za sve ostalo, uključujući način na koji riješiti pitanje pruge što presijeca središte grada.

Tek nakon toga moglo bi se krenuti u traženje izvora financiranja, izvođača radova... Procjene govore da bi za takav projekt trebalo petnaestak godina. Do tada možda dobijemo i koji novi metar tramvajske pruge.