Ministar zdravstva Darko Milinović, uz potporu premijerke Jadranake Kosor, nastavlja reformu zdravstvenog sustava, te je na konferenciji za novinare predstavio plan po kojem tijekom ove godine planira ujedinjavanjem 16 zdravstvenih ustanova u Zagrebu smanjiti broj bolnica na šest
Cilj ovakvog poteza je prvenstveno ušteda, i to 318 milijuna kuna godišnje. Prema najnovijem planu, KBC Zagreb i Jordanovac u budućnosti bi djelovali kao jedna bolnica - KBC Zagreb. Bolnica Sestre milosrdnice, Klinika za tumore, Klinika za dječje bolesti u Klaićevoj i Klinika za traumatologiju ujedinit će se u jednu bolnicu Sestre milosrdnice.
KB Merkur i Sveučilišna klinika Vuk Vrhovec također će činiti jednu bolnicu. Sveti Duh, dječja bolnica Srebrnjak, Sveučilišna bolnica Goljak i Sveučilišna bolnica za plućne bolesti činit će pak Gradsku bolnicu Zagreb.
Ovim dijelom reforme zdravstva također će se ujediniti sve psihijatrijske bolnice u Zagrebu pod jednu kapu. To su PB Vrapče, PB Sveti Ivan u Jankomiru i PB za psihijatriju djece i mladeži. Uštede se planiraju postići tako što više neće biti 16 uprava, nego njih šest.
Na taj način uštedjelo bi se od sedam do 13 milijuna kuna. Osim te stavke, Milinović namjerava u pojedinim bolnicama ujediniti i odjele koji se preklapaju. Tako bi prestala potreba za plaćanjem dežurstava liječnicima jer bi se uvele popodnevne smjene koje su znatno jeftinije, a i smanjile bi se liste čekanja jer bi skupi aparati poput onoga za magnetsku rezonancu radili i poslijepodne. Milinović reformom u sljedećih pet godina planira za 20 do 30 posto smanjiti administrativno osoblje. Kaže da će se spajanje bolnica u ovakvoj mjeri odviti samo u Zagrebu jer drugdje uštede ne bi bile tako visoke kao u metropoli. Ministar zdravstva također planira uštedjeti i na čistačicama i tehničkom osoblju koje bi se ubuduće zapošljavalo kroz outsourcing
Kosor: Ovo je dokaz da su i ministri bili uključeni u izradu reforme
Premijerka Kosor je u svakom pogledu podržala ovu reformu te je izričito najavila da će zakonske okvire koje za njezino provođenje treba donijeti Vlada usvojiti već na sjednici u četvrtak. 'Današnja prezentacija pokazuje da nije točno da ministri nisu bili uključeni u izradu Programa gospodarskog oporavka', kazala je Kosor te najavila da će u narednom razdoblju obići i ostala ministarstva i biti nazočna predstavljanju njihovih mjera za izlazak iz krize. Administrativni dio reforme bi trebao biti dovršen do 15. srpnja, glasovanjem u Saboru, a cijela reforma u potpunosti provedena do kraja godine.
Milinović je istaknuo da ima potporu koalicijskih partnera, dok razgovori sa sindikatima i poslodavcima tek slijede, no bez obzira na njihov ishod, reforma će se provesti. Ministar zdravstva kaže da je svjestan da će biti otpora, ali smatra da će biti i onih koji će ga podržati u njegovoj namjeri. 'Sigurno je da će biti nezadovoljni oni koji će izgubiti svoj interes u svemu ovome, naravno i ravnatelji koji će izgubiti svoje fotelje.
Bez besplatnog dopunskog osiguranja ostaju brojni branitelji i nezaposleni
U sustav dopunskog zdravstvenog osiguranja bit će uveden prihodovni cenzus te će se, nakon izmjena potrebnih zakona, broj osiguranika kojima je dopunsko plaćala država smanjiti sa 1.250.000 na 880.000, najavio je danas potpredsjednik Vlade i ministar zdravstva Darko Milinović. Bez besplatnog zdravstvenog osiguranja ostat će preko 100 tisuća hrvatskih branitelja, invalida i članova njihovih obitelji te preko 300 tisuća nezaposlenih, azilanata i dobrovoljnih ročnika. Tko će imati pravo na besplatno dopunsko osiguranje, određivat će se po prihodovnom cenzusu koji ne bi trebao prelaziti 1.516 kuna ili 1.939 kuna po članu obitelji.