Većinom glasova Odbor za zakonodavstvo podržao je prvo čitanje Zakona o životnom partnerstvu, no suzdržani su nakon rasprave ipak bili HDZ-ovi članovi Odbora. Razloge za svoju suzdržanost HDZ-ovci danas nisu iznijeli, a kako je još prošle godine u prosincu rekao njihov Željko Reiner, HDZ će zauzeti stav kada prijedlog dođe na saborske klupe. U njemu će onda moći pročitati i obrazloženja koja je danas na sjednici Odbora za zakonodavstvo iznio ministar uprave Arsen Bauk.

'Prijedlog zakona odražava realni društveni kontekst u kojem se nalazi Hrvatska u pogledu odnosa prema položaju istospolnih zajednica u hrvatskom društvu. Nadalje, prijedlog zakona jasno odražava svijest kako je potrebno sveobuhvatno regulirati položaj istospolnih zajednica kako bi se uklonile postojeće prepreke njihovoj društvenoj jednakosti te ispunile ustavne i europske pravne obveze. Kao što je navedeno, prijedlog zakona odražava i obvezu jednakog dužnog poštovanja prema svim građanima, kako u izjednačavanju istospolnih zajednica s pravima priznatim heteroseksualnim zajednicama tako i na razini simbolike, kao što je naprimjer način i postupak sklapanja životnog partnerstva. Istovremeno, prijedlog zakona održava i činjenicu da značajan dio građana ima određenu bojazan ili skepsu u pogledu značajnih intervencija u načine na koji je tradicionalno uređen obiteljski život u hrvatskom društvu. Bez obzira smatra li netko takav stav utemeljenim ili ne, činjenica je kako se radi o legitimnom demokratskom pravu na drugačije mišljenje. Prijedlog zakona je pokušaj demokratskog kompromisa između vrijednosnih stajališta i svjetonazora koji se trenutno nalaze u tenziji u hrvatskom društvu', pojasnio je Bauk.

Kako je pojasnio, aktualni Zakon o istospolnim zajednicama takvim zajednicama osigurava samo pravo na međusobno uzdržavanje i pravo na stjecanje zajedničke imovine, dok bi novi Zakon o životnom partnerstvu istospolnim zajednicama omogućio sklapanje životnog partnerstva pred državnim tijelom i upis istog u registar životnog partnerstva. Osim toga, zakonom bi se obuhvatili pravni učinci istospolne zajednice, koji bi se odnosili i na neformalnu istospolnu zajednicu, kao što su: opća prava i obveze, uzdržavanje u okviru zajednice, imovinski odnosi životnih partnera, nasljeđivanje, porezni status životnog partnerstva, status životnog partnerstva u mirovinskom osiguranju, sustavu socijalne skrbi, zdravstvene zaštite, u pogledu zapošljavanja i radnih odnosa, pristupa javnim i tržišnim uslugama te javnopravni položaj životnog partnerstva (sloboda kretanja, azilantska zaštita, privremeni boravak i spajanje obitelji, stjecanje hrvatskog državljanstva).

Zakon je u raspravi pohvalio i SDP-ov Peđa Grbin, koji je podsjetio i na presude Europskog suda za ljudska prava i Europskog suda pravde, koji su istospolnu zajednicu protumačili kao obitelj i ustvrdili da se osobama u istospolnoj zajednici ne smije uskratiti nijedno pravo koje ima bračna zajednica.

'Ovaj zakon predstavlja minimum koji smo morali ispuniti kako bismo poštivali sudove koje smo svojom voljom izdigli iznad naših sudova', rekao je Grbin. Založio se da se istospolnim zajednicama omogući posvajanje djece, a s njim se složila i Sanja Juras iz lezbijske udruge Kontra.

'Što se tiče posvajanja djece, smatramo da je potrebno da se uredi i ovo pitanje budući da se ovdje radi o diskriminaciji. Nema nikakvog razloga zbog kojeg istospolni parovi ne bi trebali imati pravo na posvajanje i zbog kojeg bi posvajanje djece trebalo biti ograničeno na maćehu i očuha, a ne bi se dopustilo životnom partneru. Svi roditelji, odnosno budući posvajatelji moraju proći ista rigorozna pravila, ali nema nikakvog razloga da se to pravo uskrati jednom djelu mogućih posvajatelja samo zbog njihove spolne orijentacije', kazala je Juras.

No, po svemu sudeći, u Vladi takav korak zasad ne misle napraviti. Naime, kako je pojasnio Bauk, prijedlog Zakona o životnom partnerstvu ne predviđa mogućnost posvajanja djece za životne partnere, međutim predviđa mogućnost stjecanja prava skrbi životnog partnera nad djetetom drugog životnog partnera. Pritom zakon predviđa dvije mogućnosti - roditeljsku skrb (životni partner, koji nije roditelj djeteta, bio bi stavljen u položaj koji je usporediv s položajem koji u bračnim zajednicama imaju očuh ili maćeha prema djeci svog bračnog druga; takva osoba ne bi postala roditelj djeteta, ali bi do njegove punoljetnosti stekla obvezu brinuti o interesima djeteta, op. a.) te partnersku skrb (mogućnost stjecanja partnerske skrbi nastala bi tek nakon smrti životnog partnera roditelja djeteta, pod uvjetom da drugi roditelj djeteta nije živ; izuzetno partnerska skrb se može steći i za života roditelja djeteta koje živi u životnom partnerstvu, ako drugi roditelj nije poznat, op. a.)

SDP-ovi zastupnici u raspravi su zapitali i može li se hetereoseksualnim zajednicama koje ne žele sklapati brak omogućiti sklapanje životnog partnerstva. Naime, dio prava koje razrađuje prijedlog Zakona o životnom partnerstvu nije omogućen izvanbračnim zajednicama čiji status regulira Obiteljski zakon. Kako je pojašnjeno, u Ministarstvu socijalne politike svjesni su tog problema te će to biti razrađeno u Obiteljskom zakonu koji je već prošao prvo čitanje u Saboru.

Iako je u raspravi na Odboru za zakonodavstvo sudjelovao samo dio parlamentarnih stranaka, Bauk je na kraju rasprave pozvao sve da podrže zakon. 'Pozivam sve koji smatraju da zakon popravlja postojeće stanje da ga podrže zbog onoga što u njemu piše, a ne zbog onoga što u njemu ne piše, a oni koji bi se inače protivili zakonu da u njemu piše ono što ne piše da ga podrže zato što u njemu ne piše ono što ne piše', kazao je Bauk.