Hrvatska već godina bilježi negativan prirodni prirast odnosno broj umrlih veći je od broja rođenih, a prošle je godine zabilježen rekord. Broj rođenih pao je ispod 39 tisuća što se dogodilo prvi put u povijesti države, dok je umrlih bilo preko 52 tisuće. Takvim drastičnim padom Hrvatska godišnje izgubi jedan cijeli grad poput Trogira, a stanovništvo joj postaje sve starije. Prosječna je dob stanovnika 42,2 godine. Loša gospodarska i ekonomska situacija te iseljavanje stanovništva glavni su razlozi ovakve katastrofalne slike stanovništva, no stimulacija onih koji se odluče proširiti svoju obitelj vrlo je malena i nedovoljna, unatoč komičnim predizbornim obećanjima od tisuću eura.

Po mišljenju demografa Stjepana Šterca, nužno je poticanje nataliteta jer su Hrvati stara nacija koja izumire. Stoga je nelogično, smatra, da se ne potiče ključni proces revitalizacije stanovništva.

Upitno je koliko se pravo na rodiljnu naknadu može smatrati poticajnim s obzirom na iznose i uvjete za realizaciju prava.

Pravo na porodiljnu naknadu imaju: zaposlene majke, majke koje obavljaju samostalno profesionalnu ili drugu djelatnost, obrtnice i poljoprivrednice, nezaposlene majke, nezaposlene majke korisnice mirovine odnosno invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad i majke koje se nalaze na redovnom školovanju.

Uglavnom je riječ o majkama jer se očevi u manjem broju odlučuju na odlazak na roditeljski dopust što pokazuje i anketa koju je provela udruga Rode, a prema kojoj od 84 posto muških ispitanika koji imaju djecu, samo je jedan koristio roditeljski dopust.

Na prvi pogled, reklo bi se da je zakonodavstvo koje regulira ta prava dovoljno dobro obuhvatilo problematiku. Sustav rodiljnih i roditeljskih potpora uređen je Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama, a provedba prava propisanih ZRRP-om stavljena u nadležnost Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, dok je nadzor nad provedbom ZRRP-a u nadležnosti Ministarstva socijalne politike i mladih.

Visina naknade za obvezni rodiljni dopust, koji se otvara 28 odnosno 45 dana prije termina za porođaj i traje do djetetovih navršenih šest mjeseci, iznosi sto posto od osnovice za naknadu plaće, s time da naknada plaće ne može biti manja od 1.663 kune, uz pretpostavku da je riječ o punom radnom vremenu.

Za rodiljni dopust od djetetovog šestog mjeseca života do navršene godine dana - u rasponu od 1.663 do 2.500 kuna, pod pretpostavkom rada u punom radnom vremenu. Za blizance, treće i svako sljedeće dijete nakon navršene godine dana pa do njihove 3. godine života - 1.663 kune, pod pretpostavkom rada u punom radnom vremenu.

No problem leži upravo u ovim zakonskim odredbama koje se odnose na puno radno vrijeme. Jer je za ostvarenje toga prava potrebno imati 12 mjeseci neprekidnog radnog staža ili 18 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine. A u današnje vrijeme tu količinu radnog vremena teško je prikupiti. Nažalost, nekim majkama nedostaje, primjerice, samo desetak dana, pa umjesto da primaju punu plaću šest mjeseci, imaju pravo samo na naknadu od 1.633 kune, koliko imaju i nezaposlene majke.

'To je jedna vrsta diskriminacije, jer kao trudnica odlazite svaki dan na radno mjesto, obavljate svoj posao, ulažete trud, vrijeme, a onda ispadne da ste u istom položaju kao nezaposlene majke i ne možete ostvariti pravo na svoju plaću jer vam nedostaje nekoliko dana. U financijskom smislu, to je ogromna razlika jer sa nekih četiri tisuće kuna spadnete na tisuću i nešto i to u vrijeme kad očekujete bebu i kad su vam troškovi znatno povećani', kaže naša sugovornica, mlada mama iz Zagreba.

U udruzi Roda, koja se u svom djelovanju bavi područjima zaštite i ostvarivanja prava djece, roditelja i budućih roditelja, obitelji u cjelini, slažu se da je riječ o kompleksnijem problemu.

'Stvarno postoji problem nezaposlenosti odnosno privremene zaposlenosti te velikog broja korisnica rodiljnog/roditeljskog dopusta koje su u prethodnom radnom vijeku bile zaposlene ugovorom na određeno vrijeme koji je nerijetko nije bio produljivan uslijed korištenja bolovanja zbog komplikacija u trudnoći odnosno rodiljnog/roditeljskog dopusta', stoji u pismenom priopćenju udruge Roda. U njemu napominju činjenicu da je uvjet prethodnog radnog staža s osnove rada različit kad se gleda pravo na bolovanje uslijed komplikacija u trudnoći, a koje je definirano Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju te prava na rodiljni/roditeljski dopust koje je definirano Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama.

'Naime, puna naknada, iako limitirana na 4.250 kuna, za bolovanja uslijed komplikacija u trudnoći uvjetovana je s devet mjeseci prethodnog neprekidnog staža s osnove rada odnosno 12 mjeseci s prekidima u zadnje dvije godine. Puna rodiljna naknada te roditeljska, koja je limitirana na 2.600 kuna, uvjetovana je s 12 mjeseci neprekidnog prethodnog staža s osnove rada odnosno 18 mjeseci u prekidima kroz zadnje dvije godine.

Slijedom navedenog, nije rijetkost da majka djeteta za vrijeme bolovanja ostvari punu naknadu za bolovanje, a minimalnu (1.663 kune) za rodiljni dopust', stoji u dopisu.

U udruzi Roda mišljenja su da bi se uvjet prethodnog staža s osnove rada za ostvarivanje prava na punu rodiljnu naknadu morao u najmanju ruku izjednačiti s onim uvjetom definiranim za ostvarivanje prava na bolovanju uslijed komplikacija u trudnoći, a u budućnosti i razmotriti da se taj uvjet još i dodatno ublaži.

'Naime, ovako definirani uvjeti za naknade stvarno izgledaju kao kazneni iako smo svi svjesni koliko su uvjeti života pogoršani, koliko je skupo imati dijete ili više djece, a koliko to sve u konačnici utječe na te negativan trend porasta stanovništva u Hrvatskoj', istaknuli su na kraju iz udruge Roda.

Prema novom prijedlogu dostavljenom Ministarstvu socijalne politike mladih, a koji je izradio stručni tim demografa, liječnika i pravnika, rodilje bi tijekom drugih šest mjeseci primale naknadu ograničenu na tri prosječne hrvatske plaće. I naknada za nezaposlene povećala bi se s 1.600 na 2.270 kuna. No i u ovom prijedlogu, koji bi trebao dobiti blagoslov Vlade RH odnosno Ministarstva financija, ostali su toliko sporni potrebni mjeseci radnog staža. Samo povećanje novčanog iznosa, svakako dobrodošlog za mlade obitelji, ipak neće riješiti problem ako se ne definiraju uvjeti limitirani radnim stažom.