Lokalna vlast objavila je istraživanje u kojem je anketirano oko 8,000 od 100,000 stranaca koji rade za europske institucije u Bruxellesu. Istraživanje je pokazalo da tipični stranac živi u Bruxellesu manje od 10 godina, radi za Europsku komisiju, dolazi iz Njemačke ili Francuske, ima partnera ili partnericu i živi u gradskom centru ili četvrtima Ixelles, Etterbeek, Woluwe-Saint-Lambert and Schaerbeek.
Samo njih šest posto izjavilo je da planira ostati u Bruxellesu nakon što im ugovor istekne.

Gotovo 40 posto ispitanika je kazalo da ima troje ili manje Belgijanaca u svom krugu prijatelja, dok ih 12 posto nema ni jednoga. Oko pola ispitanih svoju će djecu upisati u međunarodne škole umjesto u belgijske.
Izolaciji iseljenika pridonose i podaci po kojima rijetki od njih gledaju belgijsku televiziju ili glasuju na lokalnim izborima. Mnogi su objasnili da ne izlaze na izbore iz čiste nezainteresiranosti.
Najveća primjedba – koju je istaknulo 80 posto ispitanih – jest da je Bruxelles 'prljav'.

Njih 78 posto kazalo je da bi grad morao riješiti problem zakrčenosti cesta, dok se polovica njih u gradu osjeća 'nesigurno' nakon niza napada i pljački koji su se dogodili u Europskoj četvrti tijekom 2009. i 2010. godine. Također, jedan od četiri stranca  požalio se na loše usluge koje pružaju belgijske telekom kompanije, kao i da im prodavači u trgovinama 'kidaju živce'. S pozitivne strane, gotovo 75 posto je reklo da 'voli' živjeti u Bruxellesu.

Mnogi kažu da je imovina prilično jeftina, zdravstvena zaštita je dobra i grad ima mnogo parkova. Mnogi su dali svoj glas kulturnoj sceni i dobrim restoranima. Mišljenje je podijeljeno o tome je li Bruxelles najbolji izbor za glavni grad Europske unije. Ali 74 posto kaže da grad mora učiniti više kako bi uredio Europsku četvrt, dok se 73 posto složilo s izjavom da 'međunarodna zajednica živi u svom svijetu, s malo kontakta s drugim stanovnicima Bruxellesa'.