'Iz Slavonije sam, i koliko mi je poznato, ljudi se prilično pridržavaju obveze kontrole mesa na trihinelozu', započinje razgovor za tportal veterinar Goran Jančo iz Punitovaca nedaleko od Osijeka, u kojima ima i svinjogojsku farmu, a godišnja proizvodnja mu se penje na oko 6000 komada svinja.

Ovaj predsjednik Središnjeg saveza udruge uzgajivača svinja Hrvatske (SUS) ističe kako ima puno povjerenje u Veterinarsku inspekciju koja savjesno obavlja svoj posao, ali napominje da su mogući propusti, kao u bilo kojem sektoru.

'Nažalost, neki ljudi uvijek malo drugačije razmišljaju. To je mali broj, može ih se mjeriti u promilima, ali ako se i jedan čovjek zarazi, to je onda jako puno. U nekim slučajevima sustav i država ne mogu kontrolirati one koji obave svinjokolju na svojem imanju, ne odnesu meso na kontrolu, a koristit će ga za suhomesnate proizvode. Vjerujem da si legalne klaonice neće dozvoliti takav propust jer su kazne rigorozne i velike, a postoji opasnost od zatvaranja. One su meso uvijek pregledavale jer imaju zakonsku obvezu', govori za tportal nekada istaknuti seljački vođa, a sada član Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore Matija Brlošić, dodajući da Hrvatska ima svoje specifičnosti u odnosu na Europu jer se kolinje obavlja za vlastite potrebe.

U odnosu na godine prije, smatra da se podigla svijest među ljudima o potrebi kontrole mesa na trihinelozu.

Svježe meso, napominje Jančo, mora se pregledati, a ako je u njemu pronađena trihinela, ono se mora neškodljivo ukloniti.

'Ne može se dogoditi da meso koje nije pregledano na trihinelu bude pušteno u prodaju, odnosno stavljeno na tržište. Za to su odgovorni ovlašteni veterinari i veterinarska inspekcija. Naime, pregled životinja prije i nakon klanja u klaonicama obavljaju ovlašteni veterinari kontrolnih tijela ili veterinarski inspektori Državnog inspektorata, a prije stavljanja na tržište trupova zaklanih životinja oni moraju biti označeni žigom koji potvrđuje zdravstvenu ispravnost. Žig stavlja ovlašteni veterinar kontrolnog tijela ili veterinarski inspektor. Zbog sumnje u autentičnost žigova zatečenih na pršutima u Kninu, a radi vještačenja pozvana je policija. Nalaz će zaprimiti Državni inspektorat u okviru kojeg od 1. travnja 2019. godine djeluje Veterinarska inspekcija', navodi se u najnovijem priopćenju objavljenom na stranicama Ministarstva poljoprivrede.

Jančo ističe kako se o trihinelozi dosta pisalo te da su ljudi oko toga prilično osviješteni, koliko mu je poznato.

'Je li netko ubacio meso divlje svinje ili nepregledano meso, to su pitanja na koja ne mogu odgovoriti', kazuje on.

Na službenim stranicama osječko-baranjskog Zavoda za javno zdravstvo navodi se kako se ova bolest najčešće pojavljuje u većim ili manjim obiteljskim epidemijama (konzumiranje obiteljski pripravljenih suhomesnatih proizvoda od mesa koje nije trihineloskopski pregledano), najčešće u zimsko-proljetnom periodu.

U priopćenju koje potpisuje epidemiolog Zorko Kovač ističe se kako je 'izuzetno važno epidemiološkim izvidom i anketom utvrditi vrstu i porijeklo zaražene namirnice koja je dovela do pojave bolesti te utvrditi kamo su te prerađevine distribuirane kako bi se neškodljivo uništile i na taj način spriječilo daljnje širenje bolesti.

A koliko se često javlja trihineloza u Europi, pitamo Janču.

'U Europi je rijetka svinjokolja u domaćinstvu, ali to ne znači da trihinele tamo nema', zaključuje ovaj veterinar.