Prijedlog za ocjenu ustavnosti predstavnici udruge predali su nakon konferencije za novinare i prosvjeda na kojem se na Markovu trgu okupilo pedesetak sudionika.

Prema spornom zakonu zaštićeni stanari će 1. rujna 2023. morati napustiti stanove, a do tada će vlasnicima morati plaćati više najamnine.

Odvjetnica udruge Ana Jelavić rekla je da je država prodajom stanova na koja su postojala stanarska prava uprihodila desetak milijardi kuna od čega je oko 90 posto bilo namijenjeno za zbrinjavanje zaštićenih stanara. No, ljudi nisu zbrinuti tim novcem, a stanove moraju napustiti u rujnu 2023.

Dotad će svake godine morati plaćati višu cijenu najma. Primjerice, zaštićeni stanar koji je najam plaćao 500 kuna u konačnici će ga plaćati oko 4000 kuna, a nakon isteka roka od pet godina moći će s vlasnikom, ako to želi, po tržišnoj cijeni sklopiti ugovor o najmu ili u suprotnom napustiti stan.

'Ti ljudi nemaju gdje i prepušteni su na milost i nemilost države', rekla je Jelavić, apelirajući na Ustavni sud da zbog socijalne osjetljivosti te skupine što prije donese svoju odluku.

U Splitu, prema informacijama udruge, živi 250 obitelji zaštićenih stanara, a u Hrvatskoj oko 3500 obitelji, rekla je predsjednica udruge Iva Tukić.

'Sve što oni pričaju iz vlasti, odnosno Ministarstva graditeljstva, nekakvi POS-ovi stanovi... za to treba novac. Mi bi svi morali imati 150 tisuća eura, a onda bi znali riješiti i bez njih, ali ništa od toga nema jer pratimo gradnju POS-a. Na primjer u Splitu se jako malo gradi, a o najmu da ne govorim, što bi mi više priželjkivali od kupnje stanova', rekla je Tukić.

Do Markova trga, napominje Tukić, nije im bilo teško potegnuti po buri iz Splita, a nadaju se da će sud pravično odlučiti i da će napraviti ravnotežu između zaštićenih stanare i vlasnika, što je zatraženo i u presudi Europskog suda za ljudska prava u predmetu Statileo.

Odvjetnica pritom upozorava da će ne postupanje Ustavnog suda po njihovom prijedlogu dovesti do materijalnog pogubljenja tih ljudi.

Jedna od zaštićenih stanarki Marija Dumanić rekla je da njezin suprug u bivšoj državi nikad nije mogao stići na red da dobije stan od poduzeća jer se zbog ranijeg stanarskog prava smatralo da već ima stan. 'Zatekli smo se u nemiloj situaciji, mislim da nije u redu da se na ovakav način ispravlja greška jer je naša država priznala grešku bivše Jugoslavije koja je učinjena našim vlasnicima, ali sad bi ona ispravljala grešku preko naših leđa, što nije u redu', rekla je Dumanić.

Dodala je da je vlasnik stana u kojem oni žive imao mogućnosti otkupiti dva državna stana u Zagrebu, dok oni nisu mogli dobiti ništa. 'Radi se o tome da je nepravda učinjena i njima i nama jer niti su njih obeštetili niti su nas zaštitili', zaključila je Dumanić.

Predsjednica udruge Iva Tukić navela je u priopćenju koje je pročitala na prosvjedu da je nužno označiti kraj agonije i borbe vlasnika i tada stanara, odnosno zaštićenih najmoprimaca u koju ih je gurnula treća strana, odnosno država koja je jedina odgovorna za sve. Postupak ocjene ustavnosti inicirali su jer je država, nakon što je Europski sud potaknuo izmjene zakona uzrokovala nove probleme i podjele.