Zbog prekinute opskrbe kisikom u bolnici Baba Raghav Das u gradu Gorakphuru u indijskoj državi Uttar Pradesh u pet dana prošlog tjedna umrlo je šezdeset malih pacijenata. Indijski mediji pišu da je do tragedije došlo jer bolnica navodno nije podmirila račune dobavljaču. Istraga je u toku.

'To nije tragedija, to je masakr. Je li to ono što 70 godina slobode znači našoj djeci?', pita na Twitteru nobelovac Kailash Satyarthi.

Borac za dječja prava Satyarthi pritom je mislio na okruglu 70. obljetnicu nezavisnosti od Britanskog Carstva i podjelu Indije pod Britancima na Indiju i Pakistan koja se obilježavala 14. kolovoza. U slavljeničkom govoru ni premijer Narendra Modi nije mogao zaobići smrt 'mnoge nevine djece', ali glavna tema bila je demonetizacija zahvaljujući kojoj je zadnje godine otkriveno 300.000, a ukinuto 175.000 'front kompanija' (onih koje prikrivaju sredstva pranja novca, op.p.), i borba protiv crnog novca koja je urodila s 5,6 milijuna novih poreznih obveznika.

I dok Modi obećava 'novu Indiju', zdravu, čistu i sigurnu, u kojoj će seljaci zarađivati dvostruko više, siromasi imati struju, a mladi i žene ostvarivati snove, neki se još obračunavaju s 'lažima kojima Britanci sami sebe uvjeravaju da su iza sebe ostavili bolju Indiju'. U 'boljoj' Indiji od 1770. do 1947. godine 11 epidemija gladi pokosilo je 35 milijuna ljudi, a zbog podjele Indijskog potkontinenta na Indiju i Pakistan raseljeno ih je 15 milijuna te je više od milijun osoba izgubilo život, podsjeća u svojoj knjizi 'Neslavni imperij: Što su Britanci učinili Indiji?' nekadašnji podtajnik UN-a i član indijskog parlamenta Shashi Tharoor te kaže:

'Umjesto isprike, u zemlji čije je gospodarstvo danas trostruko slabije od indijskog rastu nacionalizam i nostalgija za carstvom.'

Ali Britanci trenutačno nemaju vremena za ispriku. U sagi zvanoj Brexit vlada je u Londonu prošle srijede priopćila da između Republike Irske i Sjeverne Irske traži slobodnu granicu bez 'fizičke granične infrastrukture i graničnih postaja', čime će se omogućiti slobodan protok ljudi i dobara.

Inače, granicu dugu 500 kilometara svakodnevno prelazi 30.000 ljudi bez carinskih i imigrantskih provjera, a Sjeverna Irska je 2015. prodala Republici Irskoj robe u vrijednosti od 2,7 milijardi funti, pri čemu mnoge tvrtke imaju složene opskrbne lance koji uključuju prelazak granice više puta tijekom proizvodnog procesa. Osim toga, odnos dviju strana na otoku i danas je vrlo delikatan, nakon što se na njemu desetljećima krvavo prepiralo oko toga hoće li Sjeverna Irska biti dio Britanije ili Republike Irske, zbog čega je glavom platilo 3600 osoba.

'Obje strane trebaju pokazati fleksibilnost i maštovitost', pomirljivo će anonimni izvor iz britanske vlade, ali jedan dužnosnik iz EU-a poručuje: 'Nevidljiva granica bez granice čista je fantazija.'

Što radi Donald Trump? Dijeli naciju, ovaj put prvo zakašnjelom, a onda spornom reakcijom na rasističko i neonacističko divljanje prošlog vikenda u Charlottesvilleu, u kojem je ubijena 32-godišnja aktivistica Heather Heyer i ozlijeđeno 19 osoba. 'Vraga moramo nazvati njegovim imenom', poručio je predsjedniku republikanac Cory Gardner nakon što je Trump vraga uhvatio za bradu izjavom kako među bijelim nacistima ima dobrih ljudi, kao i među prosvjednicima koji su im se suprotstavili, pa su, eto, i jedni i drugi jednako krivi.

Od burnih reakcija i protestnih ostavki čelnika uglednih tvrtki u predsjednikovim savjetodavnim tijelima među prvima su pale tri ostavke članova Vijeća za proizvodnju, one izvršnog direktora Kena Fraziera iz tvrtke Merck Pharme, Briana Krzanicha iz Intela i Kevina Planka iz tvrtke za sportsku opremu Under Armour.

'Sada kada je Ken Frazier iz Merck Pharme podnio ostavku na članstvo u Vijeću za proizvodnju, imat će više vremena da snizi drakonske cijene lijekova', odbrusio je Trump na Twitteru uglednom menadžeru, jedinom od 28 članova Vijeća afroameričkog podrijetla, a potom zaključio kako je zapravo najjednostavnije raspustiti ne samo to vijeće, nego i Forum za strategiju i politike, koji je ionako najavio kolektivni odlazak.

U priču se na Twitteru uključio i Trumpov prethodnik Barack Obama komentirajući nasilje u Charlottesvilleu citatom Nelsona Mandele: 'Nitko nije rođen mrziti drugoga zbog boje kože, podrijetla i vjere. Ljude možete naučiti da mrze, a ako ih možete naučiti da mrze, možete ih naučiti da vole. Jer ljubav je prirodnija ljudskom srcu od njezine suprotnosti.' Obamin post dobio je 2,8 milijuna lajkova, najviše u povijesti Twittera, više od Ariane Grande nakon bombaškog napada muslimanskog ekstremista na koncertu u Manchesteru prošlog svibnja.

Uoči samih događaja u Charlottesvilleu, u Berlinu su uhićena dvojica sredovječnih kineskih turista jer su snimali selfieje ispred povijesnog Reichstaga s uzdignutom desnom rukom u nacistički pozdrav. Nakon ispitivanja pušteni su iz zatvora uz 500 eura jamčevine svaki. Zaigrani Kinezi očito nisu znali da su došli u zemlju u kojoj ih isticanje svastike, nacističkih zastava, pozdrava i drugih simbola zabranjenih njemačkim ustavom može stajati do tri godine zatvora. Kući će biti pušteni ukoliko im sud izrekne novčanu kaznu.

Neki se članovi njemačkog parlamenta pak bune zato što u berlinskim restoranima često ne mogu naručiti hranu na njemačkom jer konobari govore samo – engleski. 'Na takvu ludost u Parizu nikada nećete naići', izjavljuje u Neue Osnabrücker Zeitungu Jens Spahn, doministar financija u vladi kancelarke Merkel, dodajući kako miran suživot domaćina i novopridošlica podrazumijeva to da se ovi drugi potrude komunicirati na lokalnom jeziku. 'To je ono što bismo trebali očekivati od svakog imigranta', zaključuje Spahn.

U jednom otmjenom restoranu u Neuköllnu niti jedan od četiri konobara ne govori njemački, a i u trgovinama u središtu grada i Kreuzbergu njemački se sve rjeđe čuje, piše Tagesspiegel. Inače, frustrirani zastupnici zaboravljaju da je turizam najvažniji gospodarski adut Berlina s rekordnih 31 milijun noćenja prošle godine te je uz Pariz i London najposjećenija europska metropola. A turizam ipak podrazumijeva engleski, bili konobari imigranti, bili domaći živalj.

P.S. Daleko od tih priča, mirna se Švicarska mirno priprema za sedam gladnih godina, za doba kada će nas biti sve više, a govedine, svinjetine i pilića sve manje. Budući da slijede godine skakavaca, drugi najveći švicarski lanac supermarketa Coop od 21. kolovoza najavljuje prodaju hamburgera i ćufta proizvedenih od crva, skakavaca i zrikavaca. Proizvođač je domaći start-up Essento, a delicije se mogu nabaviti u Ženevi, Bernu i Zürichu.

Zemlja čokolade tako kreće u nove izazove, dok je prošlog tjedna u njemačkom gradu Neustadtu netragom nestao šleper s 20 tona kinder jaja i Nutelle čuvenog švicarskog Nestlea. Eto, ako u nas lopovi mogu maznuti 723 žive svinje, zašto netko jednako dosjetljiv ne bi mogao ukrasti 20.000 čokoladnih kinder jaja?