Pojava ospica kod 31-godišnjaka u Dubrovačko-neretvanskoj županiji potaknula je, čini se, brojne roditelje da svoju djecu ipak cijepe. Od Mate Lakića, ravnatelja Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije, doznajemo kako se nakon potvrde slučaja ospica sve veći broj roditelja javlja kako bi cijepio djecu. No i dalje ostaje pitanje zašto se ta županija nalazi na začelju po procijepljenosti u Hrvatskoj
Iako je još 1377. godine Dubrovnik bio svjestan opasnosti zaraznih bolesti, pa je tadašnje Veliko vijeće Dubrovačke Republike donijelo odluku kojom se prvi put u svijetu uvodi karantena kao mjera zaštite od unošenja i širenja zaraznih bolesti, čini se da je u 21. stoljeću ta svijest na jugu Hrvatske nestala pa je procijepljenost u toj županiji u 2017. godini protiv ospica, rubeole i mumpsa najniža u Hrvatskoj i iznosi svega 55,84 posto.
Slijedi Splitsko-dalmatinska županija sa 78,48 posto dok su na samom vrhu Međimurska (97 posto) i Koprivničko-križevačka županija s 98 posto. Zanimljivo je da u Dubrovačko-neretvanskoj županiji po slaboj procijepljenosti prednjači njihov najveći grad, Dubrovnik, s 40,8 posto, naspram Metkovića s 80,5 posto.
vezane vijesti
Zašto je na krajnjem jugu procijepljenost na nižim granama nego u drugim županijama u Hrvatskoj, ravnatelj Lakić nije želio spekulirati.
Vesna Višekruna Vučina iz Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) ističe da je teško reći točne razloge zašto je u određenim županijama izraženija niska procijepljenost i da je vjerojatno riječ o više faktora.
'Zbog zabrinjavajuće procijepljenosti u Zavodu za javno zdravstvo (ZJZ) Dubrovačko-neretvanske županije aktivno se radi na promicanju cijepljenja; distribuirane su brošure o cijepljenju za roditelje i zdravstvene radnike, održani su brojni medijski nastupi, provedena je kampanja o cijepljenju na internetskim stranicama navedenog ZJZ-a, promovirano je cijepljenje na lokalnim radijskim i TV postajama, održavaju se redoviti sastanci s cjepiteljima...
Uz to, provedena je radionica za medije, objavljeni su novi članci i videoporuke o cijepljenju, obavljeni su posjeti svim pedijatrima na tom području vezano za izradu izvješća o cjepnom obuhvatu, poslani su dopisi cjepiteljima i dječjim vrtićima o provjeri cjepnog statusa pri upisu u vrtić, održan je niz predavanja o cijepljenju roditeljima u osnovnim školama', napomenula je Višekruna Vučina.
Dodala je da ZJZ planira istraživanje o stavovima roditelja o cijepljenju, organizaciju radionice na temu krizne komunikacije u cijepljenju te edukaciju cjepitelja.
Unatoč lošem stanju u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, smatra da je procijepljenost djece u Hrvatskoj generalno uglavnom još uvijek vrlo dobra (88,97 posto, op.a.), iako se posljednjih godina bilježe znatne razlike ne samo među županijama, već i unutar njih.
'Zbog toga je potrebno uložiti dodatne napore da se cjepni obuhvati održe dovoljno visokima tamo gdje oni već takvi jesu te da se podignu na potrebnu razinu gdje su postali zabrinjavajući, kao što je to slučaj s Dubrovačko-neretvanskom i Splitsko-dalmatinskom županijom, u kojima je pad cjepnih obuhvata u zadnjih nekoliko godina najizraženiji', istaknula je Višekruna Vučina.
Smatra da je važno i da na razini županija i unutar pojedinih županija procijepljenost bude ujednačena i dovoljno visoka kako ne bi nastali tzv. džepovi osjetljivog stanovništva, među kojim lako može doći do manjih ili većih epidemija bolesti kao što su ospice.
