Vijest o tome da se u oglasima za posao traži obavezno znanje engleskog ne bi u većini zemalja izazvalo neku zamjetnu reakciju. No francuski dnevni list Les Échos upravo je toj temi posvetio jedan znakoviti tekst
Članak započinje s nabrajanjem oglasa za poslove u velikim i srednjim francuskim tvrtkama u kojima se redom traži aktivno poznavanje engleskog, zatim se spominje kako je u današnjem premreženom svijetu poznavanja 'jezika na kojem je pisao Shakespeare' postalo imperativ. No izgleda da je proces globalizacije postavio neke teške izazove pred francuske zaposlenike.
Poznavanje engleskog za obavljanje uobičajenih poslovnih praksi, kao što su komuniciranje mailom, videokonferencije i prisustvovanje sastancima opisuje se kao novi 'le must' francuskog poslovnog svijeta, a pravi problemi za poslodavce počinju s poznavanjem engleskog na srednjim i nižim pozicijama.
Naime, prema izjavi Isabelle Guilbaud, direktorice za razvoj u SGS France, zaposlenici koji imaju nivo obrazovanja više škole uglavnom ne zadovoljavaju tražene uvjete. Anonimno istraživanje provedeno prije dvije godine u jednoj velikoj kompaniji otkrilo je tako čitav niz manjkavosti u poznavanju engleskog jezika, gramatičke pogreške, jaki naglasak, ograničeni vokabular… Sindikati nisu ostali bez odgovora na nove kriterije zapošljavanja u velikim francuskim kompanijama.
Organiziran je čak i stručni kolokvij naslovljen 'Sve na engleskom u tvrtkama' na kojim se zaključilo kako mnogi zaposlenici, posebice među upravljačkim kadrom, doživljaju tu obvezu komuniciranja na stranom jeziku kao isključenje. Stres, manjak povjerenja i vremena za dobru pripremu, pad u učinkovitosti, teškoće oko koncentriranja, samo su neke od posljedica koje su menadžeri evocirali. Neki su čak i priznali kako oklijevaju govoriti na sastancima zbog straha da se neće umjeti najbolje izraziti i zbog potencijalnih nesporazuma.
Sindikalni povjerenik Jean-François Laborde istaknuo je kako u vremenu rezanja troškova, koji zahvaćaju i obrazovanje zaposlenika, mnogi od njih ostaju prikraćeni. Podcrtao je kako bi akademsko znanje engleskog trebao biti kriterij samo za visoko pozicionirane kadrove te kako ono ne smije biti glavni kriterij pri prosuđivanju nečijih kompetencija.
Zapravo, u cijelom članku, minimalno se priča o glavnom problemu, a to je loša kvaliteta školskih programa stranih jezika zbog koje mnogi i dolaze na posao s 'manjkavim' znanjem. Na zato se na kraju reportaže uredno podsjeća kako francuski ne valja 'zaboraviti' i kako prema zakonu iz 1994. svi interni dokumenti (ugovor o radu, pravilnik, dokumenti za obavljanje zadataka) moraju biti napisani na francuskom.
Prošle godine jedan izvršni direktor u informatičkoj kompaniji upravo se okoristio tim zakonom. Tužio je tvrtku koja ga je otpustila tvrdeći da su mu svi potrebni dokumenti za obavljanje zadatka bili na engleskom, a ne na francuskom, kako zahtijeva zakon te je na koncu tužbu i dobio.