Nažalost, rezultat je to svih dosadašnjih pokušaja reformi našeg obrazovnog sustava, a posljedica je ta da nam se u 21. stoljeću informatička pismenost još uvijek ne uspijeva probiti u sam vrh obrazovnih prioriteta.

Na naša brojna pitanja o ovoj temi iz resornog ministarstva su nam vrlo kratko odgovorili da trenutno nema drugih rješenja, barem ne do novog kurikuluma.

'Za sada nema zakonskih mogućnosti da informatika bude obavezan predmet jer bi to povećalo satnicu učenicima. U sklopu kurikularne reforme koja slijedi riješit će se i pitanje informatike', stoji u priopćenju glasnogovorništva MZOS-a.

No budući da je danas informatička pismenost praktički isto što i pismenost, ako ne i više, stručnjaci smatraju da bi se s nešto volje i organizacije mogla naći rješenja koja bi bila čak i bolja od jednostavnog uvođenja informatike kao obaveznog predmeta ili od pukog prelaska s tiskanih udžbenika na elektroničke.

Tako barem misli Ivan Novosel, nastavnik fizike i informatike na Drugoj gimnaziji u Varaždinu.

'Informatika je u osnovnoj školi trenutno izborni predmet. Kao obavezni se javlja tek u srednjoj školi. Ipak, odabire je prilično velik broj učenika, između 60 i 70 posto. Ona je među izbornim predmetima po tome odmah iza vjeronauka', kaže Novosel.

Svijetli primjeri u zemlji i svijetu

Naš informatičar ističe da su računala kao alati danas nezaobilazan dio praktički svih poslova, što znači da ih trebamo u nastavi kako bismo ostali relevantni. No pitanje je kako promijeniti nastavni proces tako da računala dobiju uistinu korisnu ulogu.

'Imamo dosta primjera školskih sustava u inozemstvu koji su značajnije krenuli u informatizaciju, a imamo i pokušaje u hrvatskim školama. Primjer kod nas je OŠ Vežica u Rijeci u kojoj su klasični udžbenici u nastavi zamijenjeni digitalnima. CARNet provodi niz projekata informatizacije, a jedan od njih je Škole 2.0, kroz koji se niz škola opremio potrebnom opremom. Radi se i na obuci nastavnika kako bi uspješno izmijenili svoju nastavu', kaže naš sugovornik.

No varaždinski nastavnik smatra da bi uz eventualnu potpunu informatizaciju učenje korištenja računala i pojedinih programa zapravo bilo pametnije izbaciti iz informatike i integrirati u nastavne zadatke drugih predmeta.

'Primjerice s programom za pisanje teksta učenici bi se upoznavali zato što bi im bio potreban za pisanje teksta u sklopu nastave hrvatskog jezika. I u svakodnevnom životu učimo nove vještine radeći na konkretnim zadaćama. Zaseban obavezni predmet imao bi smisla, ali bi se u sklopu njega onda trebale učiti osnove računalnog razmišljanja i to kako računala rade', rekao je Novosel.

Zajedničko projektima koji se izvode vani i ovima kod nas, kaže, jest to da su na osnovnom stadiju informatizacije, odnosno da se nekakva uobičajena nastavna praksa samo prenosi u digitalnu okolinu pa se sam nastavni proces ne mijenja puno. U tom svjetlu se informatizacija često opisuje samo kao uvođenje digitalnih udžbenika dok bi ozbiljniji pokušaj značajno promijenio zadatke koje učenici izvode na nastavi.

'Ono što bismo sigurno trebali naučiti od drugih zemalja koje su već uložile značajnija sredstva jest da nabava tehnike nije dovoljna sama po sebi zato jer samo postojanje računala u razredu ne garantira to da će se išta pametno raditi na njima. Imamo čak neke primjere informatizacije otočnih škola kojima nisu postignuti željeni rezultati. Škole su dobile računala, no nastavnici ih nisu iskoristili kako se očekivalo jer nisu znali kako. Kod nas je potrebna značajna investicija u mrežnu povezanost škola i računala koja koriste učenici, što se može činiti kao potpuni luksuz u situaciji u kojoj se raspadaju mnoge škole u Hrvatskoj. Uz to je potrebno uložiti trud i sredstva u izradu novih nastavnih materijala i obuku nastavnika, a otvara se i pitanje kurikuluma koji bi trebao uzeti u obzir potpuno drugačije načine rada', kaže varaždinski profesor.

Novosel smatra da trenutno još uvijek ne zaostajemo previše za razvijenim zemljama u informatizaciji.

'Kada uzmemo u obzir sredstva kojima raspolažemo te da se oko 90 posto izdvajanja troši na plaće, stanje i nije tako loše. Neke stvari bi se mogle ubrzati po pitanju izrade nastavnih materijala. Ipak, informatizaciju ne treba raditi preko noći. Trenutno CARNet ima projekt za privlačenje sredstava iz strukturnih fondova EU-a za nešto što se zove E-škola. U sklopu njega bi se povećala povezanost škola, a svaki nastavnik bi dobio tablet i potrebnu edukaciju', objasnio je Novosel.

Unatoč svim problemima, mladi hrvatski informatičari su na 21. srednjoeuropskoj informatičkoj olimpijadi osvojili dvije srebrne i dvije brončane medalje. Na natjecanju koje se održavalo od 18. do 24. lipnja u Jeni, u Njemačkoj, sudjelovalo je 40 natjecatelja iz devet zemalja srednje Europe. Gdje bi nam bio kraj kada bi informatička pismenost dobila veće značenje?