'Povjerenstvu se zabranjuje javna objava određenih osobnih podataka dužnosnika, kao i mogućnost da ti podaci budu dostupni putem interentskih tražilica. Uklanjanjem ovih podataka od građana su se sakrili upravo oni podaci koji im daju povoda da postavljaju vrlo očita i opravdana pitanja', kaže predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa Dalija Orešković za RTL.

Napominje da imovinske kartice ne služe samo Povjerenstvu nego i građani. 'Njima je to pravo ovakvom odlukom Agencije uskraćeno', napominje.

Agencija u svom obrazloženju tumači kako ovo nije praksa u drugim zemljama EU. S tim se Orešković ne slaže. 'Kao prvo, na razini EU postoje različita rješenja kada je u pitanju podnošenje izvješća o imovini i imovinskom stanju, tu se gotovo i ne može uspostaviti jednoobrazna praksa. Neke države su otišle i puno dalje nego što je to objava podataka u Hrvatskoj. Nema nijedne države članice na čiji se pravorijek i praksu u ovom slučaju Agencija može pozvati', kaže.

Agencija kaže i da su podaci o kreditu nekog dužnosnika narušavanje privatnosti. Orešković misli da je to važno.

'Tu uopće nije stvar na Agenciji da kaže da li ih treba objaviti ili ne. Sam zakon je propisao da je čak javni podatak podatak o obvezama dužnosnika koji su postojali prije stupanja na dužnost. Agencija je osporila pravo Povjerenstva da odredi da je jedan od bitnih podataka naziv banke u kojoj je takav kredit podignut i rok otplate. Povjerenstvo smatra da su to itekako važni podaci zato što je riječ o kreditu kojeg će dužnosnik otplaćivati tijekom trajanja mandata. I vrlo često upravo o tome u kojoj je instituciji kredit podignut može doći do određenih sukoba interesa, a isto tako i do prijevremenih otplata po uvjetima koji bi građanima itekako trebali biti zanimljivi', zaključuje.

Više pročitajte ovdje