Na upit o tome je li ministar razmatrao zahtjev za izručenje Bašića i Stipića te ako nije zbog čega i kada će, Hina je iz Ministarstva pravde BiH očitovanje čekala sedam dana, a i tada je izbjegnut jasan odgovor uz opasku kako za to nisu propisani nikakvi zakonski rokovi.

"Ovakva zakonska rješenja nisu specifična za BiH, već u načelu predstavljaju standarde u postupcima izručenja u drugim državama", stoji u očitovanju Ministarstva pravde BiH.

Iz tog je ministarstva na raniji upit vezan samo za izručenje Bašića odgovoreno kako će se ministar Grubeša pri donošenju konačne odluke voditi "principima političke svrsishodnosti".

Sud BiH donio je pravomoćne presude kojima je potvrdio kako su ispunjene zakonske pretpostavke za izručenje Bašića i Stipića na temelju tjeralice koju ja za njima raspisala Hrvatska, kao za osobama osumnjičenima u istrazi koja se vodi zbog nezakonitosti povezanih s gradnjom vjetroelektrane Krš-Pađene.

Presuda kojom je dopušteno izručenje u Bašićevu slučaju donesena je još u studenome prošle godine, a u Stipićevu u prosincu 2020.

Unatoč sudskom pravorijeku konačna odluka o izručenju prepuštena je ministru pravosuđa, u ovom slučaju Grubeši, koji je kadar HDZ BiH.

Dva glavna osumnjičenika skrivaju se u susjednoj državi

Pitanje izručenja između BiH i Hrvatske regulirano je Europskom konvencijom o izručenju i njenim protokolima, kao i posebnim bilateralnim ugovorom o izručenju, koji je potpisan 2012. godine, a stupio je na snagu dvije godine kasnije.

Tim je ugovorom predviđena mogućnost izručenja radi kaznenog progona u slučaju počinjenja kaznenih djela organiziranog kriminala, korupcije i pranja novca za koja je u obje države propisana kazna zatvora od četiri godine ili teža kazna.

Kada su u pitanju kaznena djela korupcije precizirano je kako je izručenje dopušteno u slučajevima zloporabe položaja službenih ili odgovornih osoba, aktivnog i pasivnog protuzakonitog posredovanja korištenjem utjecaja, aktivnog i pasivnog podmićivanje službene osobe kao i aktivnog i pasivnog podmićivanja u privatnom sektoru.

Bašića, koji je vlasnik posuške tvrtke "Lager" i Stipića, koji je izvršni direktor u toj tvrtki, hrvatski USKOK sumnjiči da su nekadašnjoj državnoj tajnici u Ministarstvu uprave i bivšoj gradonačelnici Knina Josipi Rimac nudili 45 tisuća eura mita kako bi im pogodovala pri dobivanju dozvola za gradnju vjetrolektrane Krš-Pađene.

Bašiću i Stipiću, koji imaju dvojna državljanstva BiH i Hrvatske, ranije je određen jednomjesečni pritvor u Hrvatskoj, no oni su nedostupni istražiteljima jer se skrivaju u susjednoj državi.

Uz troje glavnih, još desetak osumnjičenih u aferi Vjetroelektrane

Afera "Vjetroelektrane" jedan je od najkompleksnijih slučajeva kojim se ikada bavilo hrvatsko pravosuđe zbog velikog broja osumnjičenika i brojnih institucija s kojima su povezani.

Josipu Rimac kao prvoosumnjičenu tereti se da je kao državna tajnica koristila svoj utjecaj i od raznih državnih tijela, poput HERA-e i HROTE-a, dobila dozvole i suglasnosti koje se inače nije moglo dobiti, za što je uzimala mito od poduzetnika za sebe i za svoje pomagače, te različite protuusluge.

Među njima je bio i Bašić, koji uz "Lager" u Hrvatskoj ima vlasništvo i nad tvrtkom C.E.M.P., koja je gradila vjetroelektrane.

Neki od hrvatskih političara poput Radimira Čačića svjedočili su kako je Bašić, u nastojanju da osigura poslove za svoju tvrtku, znao i otvoreno prijetiti.

"Prijetio mi je vlasnik tvrtke kojeg nikad prije nisam vidio ni čuo, gospodin Bašić. Došao je i rekao da se zna obračunati s neprijateljima i nagraditi prijatelje", kazao je Čačić u emisiji HRT-a "Otvoreno" u lipnju prošle godine.

Bivši ministar energetike Slaven Dobrović kazao je istom tom prigodom kako je Bašić prema njemu "nastupio vrlo agresivno".

Osim Rimac, Bašića i Stipića u predmetu "Vjetroelektrane" osumnjičeno je još desetak osoba, uključujući predsjednika uprave Hrvatskih šuma Krunoslava Jakupčića i čelnik HERA-e Tomislava Jurekovića.