Tijekom zadnjih tjedana teško je ne zamijetiti prostornu korelaciju između incidencije virusa covida i relativne vlažnosti. Često se ovih dana u javnosti postavlja pitanje “zašto je na obali toliko više zaraze nego u unutrašnjosti” i ova hipoteza u potpunosti objašnjava takvu prostornu raspodjelu
Na sljedeće dvije slike prikazana je usporedba broja slučajeva u 7 dana na 100.000 stanovnika i tipične raspodjele relativne vlažnosti kad u našem području puše bura, piše Ivan Toman s postala MeteoAdriatic.
S obzirom da u nas već dulje vrijeme dominira bura, općenita raspodjela relativne vlažnosti je slična gore prikazanoj slici. Naime, spuštanjem niz primorske planine, zbog adijabatskog zagrijavanja zraka relativna vlažnost opada, i time primorski gradovi koji imaju planinu u zaleđu imaju osjetno nižu relativnu vlažnost nego gradovi unutrašnjosti. Posebno se to odnosi na Rijeku koja odmah u zaleđu ima uspon prema Gorskom kotaru, što ju pri buri čini vrlo “suhim” gradom.
vezane vijesti
Poznato je da pri niskoj relativnoj vlažnosti, dolazi do jačeg sušenja sluznice. Za posljedicu to ima lakši prodor virusa kroz sluznicu u tkivo. U uvjetima niže relativne vlažnosti, prenošenje virusa je tako znatno pojačano u odnosu na uvjete više relativne vlažnosti zraka. Ova hipoteza objašnjava i iznimku Istre, koja generalno ima višu relativnu vlažnost od ostatka obale iz više razloga, npr. stoga jer je riječ o poluotoku okruženom isparavajućim morem, ali posebno stoga jer pri buri nema učinka sušenja zraka spuštanjem niz planinu, budući da planine u zaleđu nema (u tom pogledu posebno treba promatrati najveće gradove, dakle u ovom slučaju Pulu). Posljedica više relativne vlažnosti je teže prenošenje virusa u populaciji, pa stoga Istra oskače od ostatka obale povoljnijom epidemiološkom situacijom.
MeteoAdriatic uspoređuje i vlažnost zraka u Puli i Rijeci.
Više pročitajte ovdje.
