Iako od dekriminalizacije uvrede i klevete za novinare na kraju vjerojatno opet neće biti ništa, o tome se vezano uz izmjene Kaznenog zakona barem može očekivati rasprava u kojoj bi svakako trebalo postaviti i pitanje mogućnosti da se napadi na novinare, ali i na sve one koji dobiju po glavi zato jer i dok obavljaju svoj posao, konačno primjereno sankcioniraju
Za sve one, a i same novinare, nad čijim glavama visi pitanje koji je njihov 'zaštitnik' iz Banskih dvora, eto prilike da se novi čelnik, kad je već onaj bivši zaboravio, prisjeti da su novinari u okrilju Ministarstva kulture. O novom Kaznenom zakonu, prema kojemu bi pripadnici, kako to gordo zvuči, sedme sile mogli završiti u društvu onih o kojima su do jučer izvještavali - pravac Remetinec, u Ministarstvu kulture se još ne mogu izjašnjavati, ali daju barem tračak nade 'da će se zalagati za povećanje mogućih sankcija za napad na novinare ako su u svezi s obavljanjem posla novinara'.
Zvuči dobro, čeka se ispunjenje, a u međuvremenu, odvjetnica i stručnjakinja za medijsko pravo Vesna Alaburić u razgovoru za tportal podsjeća na 'članak 107. Kaznenog zakona' koji kaže: Tko uskrati ili ograniči slobodu govora ili javnog nastupa, osnivanje trgovačkih društava, fondova i ustanova javnog priopćavanja, slobodu tiska ili drugih sredstava priopćavanja, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. Istom će kaznom biti kažnjen onaj tko naredi ili provodi cenzuru, ili novinaru uskrati ili ograniči pristup informaciji, uskrati mu ili ograniči slobodu izvještavanja, ako se ne radi o državnoj, vojnoj ili službenoj tajni.
Drugim riječima, 'mogućnost sankcije već sada postoji' pa Alaburić smatra da 'posebnu kaznu ne treba uvoditi, ali da bi postojeću svakako trebalo pooštriti. No prije svega, trebalo bi reagirati i na prve naznake, pa je tako 'u slučaju prijetnji i uvreda koje je novinaru tportala Borutu Šipsu uputio izvršni dopredsjednik Dinama Zdravko Mamić po službenoj dužnosti trebalo reagirati i Državno odvjetništvo', smatra Alaburić. Podsjeća na 38. članak Ustava RH koji jamči slobodu medija, zabranjuje cenzuru te novinarima daje pravo na slobodu izvještavanja i pristupa informaciji.
No taj je slučaj, bez ikakvog omalovažavanja, ipak samo jedan od blažih u nizu sve učestalijih napada na novinare dok sankcije uglavnom izostaju. Premda novinari sve slučajeve napada većinom prijavljuju policiji, većina ih dosad nije riješena i sudski procesuirana, što će se zorno vidjeti na primjeru Bijele knjige koju priprema Zbor istraživačkih novinara Hrvatske
NI ZA NOVINARE BATINA IZ RAJA NIJE IZAŠLA
Da 'napade treba sankcionirati, doduše ne baš kao u rangu, recimo, policajaca, ali svakako ozbiljnije nego dosad, jer se prijetnje i napadi u demokratskim zemljama tretiraju ozbiljno i zato što podrivaju osnovicu demokracije kad novinari ne mogu raditi svoj posao', naglašava potpredsjednik Hrvatskog novinarskog društva Luko Brailo
Jedan od onih koji su brutalno na svojoj koži i glavi osjetili palice, a koji je tek dvije godine otkako je napadnut zbog svojeg hrabrog pisanja o korupciji i kriminalu možda dočekao da policija otkrije izvršitelje, ali ne i, što je još važnije, naručitelje napada, novinar Jutarnjeg lista Dušan Miljuš smatra da 'novinare ne treba izdvajati u neku posebnu kategoriju' te da 'ne trebaju imati ekskluzivitet u smislu strožeg kažnjavanja za napad na njih no što je to u slučaju napada na neke druge ljude dok obavljaju svoj posao. Svatko tko savjesno i profesionalno obavlja svoj posao mora biti zaštićen i u tom bi smjeru, čini mi se, trebale ići izmjene Kaznenog zakona u općem smislu. U slučaju novinara, premda ih štiti Ustav, učestali napadi na njih pokazuju da su postali žrtve svojeg posla, a rješenja nema, što ne služi na čast pravosuđu i vlasti, pa se treba zapitati kakvu to poruku šalje'.
Stoga, kao jedan od najtužnijih podsjetnika novinarima, a kao jedna od najvećih sramota vladajućima koji uporno šute na tu temu, ostaje slučaj Anđelka Ercega, vlasnika, osnivača, izdavača i glavnog urednika Makarske kronike.
Njega je prije gotovo pet godina uz prijetnje smrću brutalno premlatio na javnom mjestu pred svjedocima bivši sudac makarskog Općinskog suda Predrag Trutin. Povod tom divljačkom ispadu bio je izvještaj s novinarske konferencije, objavljen u Makarskoj kronici, na kojoj je Trutin bio prozvan za nezakonite radnje zbog presude u slučaju jedne deložacije. Sudska bitka još nije završena, naime, nakon ponovljenog suđenja dugog četiri godine, u kojem je Trutin unatoč svemu bio oslobođen, ovih dana je zbog prijetnje ipak nepravomoćno osuđen na šest mjeseci zatvora s rokom kušnje od dvije godine. Nakon što ga je oslobodila, Trutina je ista sutkinja i osudila, ali Anđelka Ercega nije stigla ispitati. Umro je uslijed teške bolesti prije nego što je zakazana rasprava.
