Potpuno zbunjujući je, primjerice, današnji izvještaj zagrebačkog Stožera civilne zaštite.

'Ukupan broj novooboljelih osoba u Zagrebu, prema podatcima HZJZ-a, je 388. Broj osoba testiranih brzim antigenskim testovima u protekla 24 sata je 1039, a od toga je broja pozitivno bilo 426 osoba (41%). U protekla 24 sata u Službi za kliničku mikrobiologiju NZJZ 'dr. Andrija Štampar' obavljeno je 1070 testiranja na SARS-CoV-2, od čega je 285 nalaza bilo pozitivno', navode danas iz tog stožera.

Nije jasno zašto se zagrebački Stožer služi brojem Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Ta institucija svakodnevno na Vladinoj stranici Koronavirus.hr i društvenim mrežama objavljuje vlastite brojke za sve županije, s time da su podaci HZJZ-a u pravilu različiti od podataka lokalnih stožera.

Nadalje, većina županijskih stožera u svojim dnevnim izvješćima uopće ne diferencira novozaražene po kategorijama, no neke to ipak čine.

Najtransparentnija je Međimurska županija, koja primjerice danas prvo navodi broj novodetektiranih PCR metodom u tamošnjem Zavodu za javno zdravstvo (114), potom pozitivne rezultate brzih antigenskih testova koji se obavljaju u drugim zdravstvenim ustanovama i privatnim laboratorijima (9) - uz napomenu da je riječ o zaprimljenoj, a ne definitivno utvrđenoj informaciji jer 'epidemiološka služba ne raspolaže podacima o ukupno obavljenim testiranjima u drugim ustanovama' - te naposljetku broj dijagnosticiranih samo na temelju kliničke slike, bez testiranja (12).

Ukupno, to je 135 slučajeva, pa taj broj objavljuju i lokalni mediji u Međimurju, kao i nacionalna izvještajna agencija HINA. Prema HZJZ-u, danas je u Međimurskoj županiji 117 novozaraženih.

Capak prije mjesec dana: Radimo na tome da se spoje centralne platforme

Inače, epidemiolozi su i ranije govorili da u slučaju obitelji s nekoliko oboljelih sa simptomima koronavirusa savjetuju da se testira samo jedna osoba, posebno ako je rizična, kako bi smanjili pritisak na laboratorije i omogućili da oni kojima je prijeko potrebno testiranje učine to na vrijeme. Još prije mjesec dana ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak na presici je rekao da 'vjerojatan slučaj' postoji u definiciji Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) od samog početka, no on se kod nas gotovo uopće nije koristio.

'U jednom momentu bio je promoviran u jednoj županiji koja je imala velik problem s testiranjem i dobivanjem gotovih rezultata. Koliko je nama poznato, ta mogućnost se vrlo malo koristi. Liječnici obiteljske medicine upisuju vjerojatne slučajeve u centralnu platformu, a mi radimo na tome da se spoje sve te centralne platforme. Zasad to prijavljivanje ne ide u platformu za novozaražene jer je namijenjena onima koji se testiraju. No radimo na spajanju platformi i svi ti rezultati, pozitivno testirani i ovi koji su upisani kao vjerojatni slučajevi ići će u dnevnu bazu novozaraženih', rekao je Capak.

Ima još.

'U ovom trenutku nije moguće automatsko učitavanje iz centralne platforme vjerojatnih slučajeva u platformu za novooboljele, ali radimo na tome. Tu se radi o sporadičnom broju slučajeva. Vjerojatni slučajevi već se upisuju kao pozitivni, samo još nije omogućeno automatski da se pribroje ti slučajevi', kazao je Capak 9. studenog.

Dubrovačko-neretvanska i Karlovačka županija ne navode u svojim izvješćima tzv. vjerojatne slučajeve, ali barem pribrajaju pozitivne s antigenskih testova u ukupan broj novozaraženih. Prema današnjem izvještaju dubrovačkog Stožera, u toj županiji u posljednja 24 sata zabilježeno je 139 novih slučajeva zaraze koronavirusom, a od toga je 96 slučajeva utvrđeno brzim antigenskim testom. Iz Karlovačke županije javili su da od jučer bilježe 163 nova slučaja zaraze, od čega 61 temeljem PCR testa, a 102 temeljem antigenskih testiranja. Dodatno, preciziraju gdje su bili pozitivni brzi testovi: u Karlovcu 33; Dugoj Resi 25; Ogulinu 18; Ozlju pet; Bariloviću četiri; Cetingradu, Vojniću i Rakovici po tri; Slunju, Josipdolu i Generalskom Stolu po dva; te u Draganiću i Netretiću po jedan slučaj.

Većina ostalih stožera nije ni približno transparentna u svojim izvješćima. Iz Splita tako javljaju samo da je 'od ukupno 984 obrađena testa danas 299 novooboljelih osoba pozitivno na Covid' u županiji, a iz Rijeke da je jučer laboratorijski obrađeno 1016 uzoraka i da su u županiji 332 nova slučaja zaraze. O antigenskim testiranjima ni riječi pa se može pretpostaviti da je stvarna brojka - uzme li se u obzir slučaj Zagreba, u kojem je danas više novozaraženih putem brzih testova nego onih s PCR testovima - u tim županijama, ali i u ostatku Hrvatske daleko veća od prikazane.

Tu situaciju već duže vrijeme najavljuje riješiti nacionalni Stožer civilne zaštite, no negdje očito zapinje. Capak je u više navrata tumačio odakle nesrazmjeri u broju novozaraženih između županijskih i nacionalnog Stožera, pozivajući se na različite tajminge obrade 24-satnih podataka - kao da to nije moguće uskladiti. Objašnjavao je i zašto se rezultati antigenskih testova ne pribrajaju u službene dnevne podatke. Po njegovu tumačenju, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i ECDC ne prepoznaju antigenski test.

'U definiciji bolesti WHO-a i Europskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti nema antigenskog testa, nego samo PCR testa', pojasnio je, dodajući da niti prilikom masovnog antigenskog testiranja u Slovačkoj brojevi novozaraženih nisu prijavljeni WHO-u.

'U ovom trenutku ne uključujemo te brojke. Posebno ih pratimo i te ćemo rezultate posebno objavljivati', poručio je Capak. Taj trenutak bio je 26. studenog, prije gotovo dva tjedna.

U međuvremenu, 26 hrvatskih znanstvenika zatražilo je u svom apelu da se, između ostalog, uspostavi javni registar s podacima o broju zaraženih. I ne samo to.

'Nužno je osigurati kvalitetne i transparentne informacije o širenju zaraze. To znači da trebaju postojati jasni kriteriji kako testirati osobe pod sumnjom na zaraženost, kojim testovima, gdje se sve u državi provode ti testovi, kako se pribrajaju 'vjerojatni slučajevi' te na internetu trebaju biti javno dostupni svi ti podaci. Također je potrebno ustrojiti javno dostupan registar broja zaraženih, broja osoba u samoizolaciji, broja hospitaliziranih osoba, bolnica u kojima su osobe hospitalizirane te raspoloživih kapaciteta pojedinih bolnica za zbrinjavanje bolesnika uz točan broj postelja za liječenje bolesnika kojima je potrebno intenzivno liječenje i respiratora', poručili su znanstvenici, nakon čega je njih petero ostalo bez volonterskog savjetničkog angažmana u Znanstvenom savjetu Vlade.

Zapravo, još uvijek nije jasno jesu li i dalje članovi tog tijela. Podsjetimo, predstojnik Ureda premijera Zvonimir Frka-Petešić naglasio je danas da Andrej Plenković nije razriješio petero savjetnika, već im je on osobno rekao da daljnja suradnja nema smisla. Na novinarsko pitanje bi li on ostao surađivati s osobom koja mu zahvali na suradnji zbog narušenog povjerenja nije dao jasan odgovor.

'Jedno je zahvaliti na suradnji, a drugo je zahvaliti se na suradnji. To ima sasvim oprečan smisao', zaključio je Frka-Petešić.