Predvođena Heinz-Christianom Stracheom, šefom Austrijske liberalne stranke - FPÖ (još jedan paradoks kada je riječ o nazivima i političkih platformi stranaka), inače najvažnija opozicijska grupa vladajućoj koaliciji socijaldemokrata (SPOE) i demokršćana (ÖVP), austrijsku ekstremnu desnicu karakterizira duboki antieuropski stav zbog kojeg je podigla tužbu pred Europskim sudom za ljudska prava, a protiv sudjelovanja Austrije u financijskom spašavanju Grčke i ostalih ugroženih članica EU.

Strache kaže da je neprihvatljivo opterećivati na takav način bogatstvo Austrijanaca te je optužio vladu da se ponaša 'kao sekta EU', traži od federalnog parlamenta da Grčka bude izbačena iz eurozone, kao i izlazak Austrije iz iste. Takav politički stav podržava 50 posto Austrijanaca, dok je 34 posto protiv.

Strache se osjeća sve jačim kako raste pesimizam Austrijanaca zbog krize eura, unatoč činjenici da je ta alpska država bogata i ima najnižu stopu nezaposlenosti u EU.

FPÖ, koji tresu optužbe za korupciju protiv bivših viših dužnosnika stranke, prema anketama ima podršku oko 27 posto građana (kada bi se izbori održavali danas), što jest samo jedan posto ispod podrške socijaldemokratima, dok demokršćani uživaju podršku 23 posto glasačkog tijela. Kao četvrta snaga su se plasirali zeleni sa 15 posto glasova.

Što hrani rast ekstremne desnice, ksenofobne FPÖ? Austrijanci se pribojavaju da će se naći u situaciji sličnoj onoj u Grčkoj (iako je taj strah neopravdan), a njihovo povjerenje u politički klasu, naročito vladajuću, u velikom je padu. Dok je u ranijem velikom istraživanju, koji je vodila agencija OGM, samo 17 posto građana izrazilo bojazan zbog ekonomske krize, ta se brojka sada popela na 47 posto.

Analitičari smatraju da će kriza eurozone dovesti još veći broj glasača prema antieuropskim i populističkim strankama koje trljaju ruke zbog rastućih nacionalnih podjela.

'Zašto uvijek Austrijanci moraju plaćati, baš onako kako se događa Nijemcima i Nizozemcima, za pokrivanje rupe bez dna u zemljama s juga Europe?' pita se Strache, a isto se čuje iz redova Saveza za budućnost Austrije (BZÖ), najmanje parlamentarne stranke koja danas dobiva oko četiri posto glasova i koja je također ekstremno nacionalističkog profila. 'Trudit ćemo se da učinimo sve što je moguće kako bi Austrija bila izuzeta iz ove igre na sreću ili kako bismo preokrenuli proces osiromašivanja naše zemlje', kazao je lider FPÖ koji smatra da svaki Austrijanac plaća osobni danak zbog davanja za poreze, iz kojih se pomaže slabim državama, a posebno neplatišama u njima.

Ono što se sada događa u Austriji, počelo se profilirati u izvanrednim parlamentarnim izborima u rujnu 2008. kada su FPÖ i BZÖ polučili najbolji rezultat u posljednjih 60 godina, što je dovelo u opasnost da socijaldemokrati i demokršćani izgube vlast. Jedini način da se zaustavi rast ekstremne i ksenofobne desnice, odnosno radikalizam nacionalista, jest da se pojasni što se to zapravo zbiva tijekom krize i koje su njene realne opasnosti. Kancelar Werner Faymann upozorava na ogromnu štetu koju bi Austrija imala ako se napusti eurozona, ono što zahtijeva Strache.

Ministrica financija i bivša ministrica unutarnjih poslova Maria Fekter (demokrašćanska) ističe da euro nije 'defektna konstrukcija', iako pati od 'stanovitih strukturalnih deficita otkako je uveden'. Što se Grčke tiče, kazala je da eurozona ne smije sebi dopustiti tjedne poput onih koji su protekli do sada. Odgovarajući onima koji bi vratili nacionalnu valutu, rekla je da je to velika glupost i da bi to dovelo do propasti bankarskog sektora te da bi nakon toga Europa prestala postojati kao ekonomska sila u globaliziranom svijetu.

Beč, koji ima vlast koju također predvode socijaldemokrati SPOE-a, a kojoj na čelu stoji Maria Fekter, jedan od najjačih ljudi stranke, i u koaliciji sa zelenima koji su dali dogradonačelnicu grčkog porijekla, Mariju Vassilakou, ima najviši postotak useljenika. Glavni grad Austrije naziva se i 'crvenim Bečom' zbog jake tradicije vladavine socijalista od Drugoga svjetskoga rata na ovamo. U tom razdoblju samo u dva navrata socijalisti nisu vladali sami, od listopada 2010. kada vlast dijele sa zelenima i od 1996. do 2001. kada su bili u koaliciji s demokršćanima.

Upravo je taj veliki postotak stranaca u glavnome gradu najčešća tema nacionalista iz FPÖ-a koji prozivaju strance da žive u paralelnim svjetovima i da se ne žele integrirati u austrijsko društvo, što je izazvalo reakciju gradskih vlati koje su pokrenule pravu vojsku socijalnih radnika i mladih animatora kojima je zadaća organizirati igre za djecu stranaca kako bi ih se što je moguće više uključilo u društvo.