Trumpova namjera da svojoj naciji priskrbi novi teritorij, u ovom slučaju najveći otok na svijetu, naišla je na posvemašnje zgražanje i nevjericu, iako je današnji SAD - uz aneksije Teksasa i Havaja - formiran upravo kupovinom teritorija, prvenstveno u 19. stoljeću.

Transfer otoka Saint Thomas, Saint John i Saint Croix iz danske pod američku upravu odvio se pod svojevrsnim ultimatumom Washingtona, jer je bilo izgledno da će SAD ionako okupirati otoke kako bi spriječio mogućnost da to učini Njemačka u Prvom svjetskom ratu.

Najpoznatiji slučaj kupoprodaje odnosi se na Aljasku, prirodnim resursima bogat poluotok na sjeverozapadu Sjeverne Amerike, koju je predsjednik Andrew Johnson 1867. godine kupio od Rusije za 7,2 milijuna dolara i time uvećao SAD za otprilike 20 posto.

Kupoprodajnim ugovorom obuhvaćeno je 1,5 milijuna četvornih kilometara zemlje, koju je New York Tribune tada opisao kao 'hladnu, pustu, nenaseljenu regiju oko Beringovog prolaza, proslavljenu samo zato što su njezinim obalama plovili kapetan Beechy i sir John Franklin'. Unatoč tome, u članku se navodi da je riječ o 'najznačajnijem međunarodnom događaju s utjecajem na kontinent u mnogo posljednjih godina'.

Trgovinska vrijednost Aljaske pokazala se u punom svjetlu tek otkrićem zlata u idućim desetljećima.

Početkom 19. stoljeća, za vrijeme predsjedanja Thomasa Jeffersona, dogodila se jedna od najvećih transakcija teritorija u američkoj povijesti. Francuska je Washingtonu 1803. godine za 15 milijuna dolara prodala 2,1 milijun kilometara četvornih teritorija današnje savezne države Louisiane, čime je površina SAD-a gotovo udvostručena.

Kupoprodaju je inicirao Napoleon, odustajući od planova o proširenju svog carstva u dolini Mississippija.

Mirovnim sporazumom potpisanim 1848. godine u vili Guadalupe Hidalgo na sjeveru Meksiko Cityja okončan je rat između SAD-a i Meksika tako što je Meksiko ustupio Americi polovicu svog teritorija - oko 1,4 kilometara četvornih - za 15 milijuna dolara. Tim sporazumom SAD se proširio na zapad do Tihog oceana, današnje Kalifornije, kako je to prije rata želio tadašnji američki predsjednik James Polk.

Pet godina kasnije, za dodatnih 10 milijuna dolara, dovršena je američka kontinentalna ekspanzija u odnosu na Meksiko, pa je nova granica utvrđena kod El Pasa.

Sporazumom Adams-Onis iz 1819. godine, poznatim i kao Transkontinentalni sporazum, okončane su godine pregovora između SAD-a i Španjolske oko jugoistočnog teritorija Sjeverne Amerike, gdje se skupina naseljenika pobunila protiv španjolske vlasti. U konačnici je Washington za pet milijuna dolara kupio današnju Floridu, podsjeća kanadski CBC.

>>> SAD na Grenlandu ima vojnu bazu koja se naziva dijamantom u kruni američke obrane, pogledajte o čemu je riječ

Zapravo, Donald Trump nije prvi američki predsjednik koji je bacio oko na Grenland. Isto je razmatrao Andrew Jackson u 19. stoljeću, a kupovina se razmatrala i u vrijeme akvizicije Aljaske, pa i nakon Drugog svjetskog rata, kada je administracija predsjednika Harryja Trumana za taj otok uzalud nudila 100 milijuna dolara.