Ovaj strah od GMO-a postoji posvuda. Prilično je jak u Europi, osobito u zemljama u kojima je snažan utjecaj zelenih aktivista, a stanovništvo i novinari nemaju naročito kvalitetno znanstveno obrazovanje.

Skupina belgijskih filozofa i biotehnologa ovih dana predstavila je istraživanje u kojem je pokušala otkriti zašto je protivljenje GMO-ima postalo tako rašireno unatoč tome što su oni omogućili značajno veću produktivnost i jeftiniju proizvodnju čak i u nepovoljnim uvjetima.

Studija u kojoj su korištene kognitivne znanosti pokazala je da je ljudski um izrazito podložan negativnim i emocionalno nabijenim prezentacijama kakvima se koriste različite ekološke skupine i protivnici GMO-a.

U zaključku rada koji je nedavno objavljen u časopisu Trends in Plant Science autori preporučuju građanima da svoje stavove formiraju prema svakom proizvodu zasebno, umjesto da se određuju prema cijeloj tehnologiji.

'Popularnost i tipična svojstva protivljenja GMO-ima može se objasniti pomoću kognitivnih procesa na kojima se temelje. Poruke protiv GMO-a snažno djeluju na određene intuicije i emocije', rekao je vodeći autor Stefaan Blancke s Odsjeka za filozofiju i moralne znanosti na Sveučilištu Ghent.

'Negativno predstavljanje GMO-a – primjerice tvrdnje da mogu izazvati bolesti i zagaditi okoliš – djeluju na naše osjećaje gađenja koji se duboko utiskuju u um. Ove osjećaje je jako teško nadvladati posebno zato što je znanost GMO-a složena za objašnjavanje', dodao je.

Brojne ankete i medijski napisi pokazuju da vrlo malo ljudi razumije kako funkcionira biotehnologija. Primjerice poznata hrvatska protivnica GMO-a, naša političarka Marijana Petir, mada je diplomirana biologinja, na jednom je skupu u Zagrebu prije nekoliko mjeseci izjavila da su GMO-i neprirodni jer sadrže gene drugih vrsta dok u prirodi i konvencionalnoj poljoprivredi ne postoji miješanje gena različitih vrsta ili mijenjanje gena. Ove tvrdnje potpuno su pogrešne jer se različite vrste biljaka, čak i neke koje nisu srodne, križaju već stoljećima. Također, u konvencionalnoj poljoprivredi geni se već desetljećima mijenjaju raznim metodama, među ostalim zračenjem i kemikalijama. Biotehnologijom se ti geni mijenjanju preciznije i više svrsishodno nego zračenjem koje stvara nasumične mutacije od kojih rijetke mogu biti korisne.

Zanimljivo istraživanje u SAD-u pokazalo je pak da većina sudionika nije znala da rajčica s ubačenim genom ribe neće imati okus ili miris po ribi.

Osim toga, dio javnosti, osobito religiozni ljudi, genetsko modificiranje doživljavaju kao moralni problem, odnosno kao izigravanje Boga.

'Argumenti protiv GMO-a djeluju na naše intuitivne predodžbe prema kojima svi organizmi imaju neku nevidljivu, nepromjenjivu bit, a stvari u prirodnom svijetu događaju se ili postoje sa svrhom. Ovakvo shvaćanje je naravno u suprotnosti s teorijom evolucije, s idejom da se evolucijom jedna vrsta može promijeniti u drugu. Ovi argumenti nas također čine podložnima ideji da je priroda sila koja ima svrhu ili čak namjere u koje se ne bismo trebali petljati', objasnio je Blancke.

Religiozna vjerovanja, osobito ona koja sadrže romantičarske predodžbe o prirodi, imaju važnu ulogu u stvaranju negativne slike o GMO-ima. No Blancke i njegovi suradnici smatraju da je također važno uočiti da su protivnici GMO-a uspješniji od znanstvenika u prenošenju poruka koje djeluju na bazične emocije ljudi, osobito na jednu od najsnažnijih - osjećaj gađenja.

Brojna istraživanja pokazala su da je gađenje jedan od temeljnih osjećaja koji je imao veliko značenje u ljudskoj evoluciji – štitio nas je od mogućnosti da konzumiramo otrovnu ili pokvarenu hranu zaraženu bakterijama te da dolazimo u kontakt s osobama i predmetima koji bi mogli uzrokovati bolest. Zanimljivo je da je jedna studija iz studenog 2014. pokazala da su osjećaji gađenja snažnije izraženi kod osoba konzervativnog i religioznog svjetonazora.

Belgijski stručnjaci vjeruju da će bolje razumijevanje razloga za strah od GMO-a omogućiti pronalaženje kvalitetnijih metoda edukacije i komunikacije s javnosti kako bi se ispravio iskrivljeni mit o GMO-ima.

'Želja nam je približiti dvije strane. Ne možete reći da je svaki GMO loš. Morate svaki od njih zasebno promatrati i ocjenjivati', poručio je Blancke.