Program DARPA-e, nazvan 'Tvornica crvenih krvnih zrnaca', poziva istraživače na suradnju s ciljem umetanja 'biološki aktivnih komponenti' ili 'tereta' u crvena krvna zrnca. Smatra se da bi modificirane stanice mogle pružiti značajna poboljšanja, omogućujući vojnicima da učinkovitije djeluju u opasnim i zahtjevnim uvjetima.

Crvena krvna zrnca mogla bi funkcionirati kao transportni sustav s obzirom na njihovu ulogu u prijenosu kisika u tijelu. 'Što kad bismo mogli dodati zaštitne sposobnosti našim ratnicima', zapitao se Christopher Bettinger, profesor biomedicinskog inženjerstva i nadzornik tog programa, u razgovoru za Business Insider.

Potencijalne primjene modifikacija

DARPA ne planira eksperimentirati na ljudima ili životinjama, već isključivo na uzorcima krvi. Prema Bettingeru, istraživanje je još u ranoj fazi, ali bi moglo dovesti do važnih otkrića o dugoročnoj primjeni modifikacije crvenih krvnih stanica.

Jedna od mogućih primjena jest borba protiv bolesti poput malarije. Bettinger je zamislio scenarij u kojem bi vojnici imali crvena krvna zrnca opremljena spojevima za suzbijanje malarije, što bi funkcioniralo poput automatskog sustava za isporuku lijeka koji štiti od infekcije i replikacije parazita.

Modifikacije bi mogle produžiti trajanje djelovanja lijekova, čime bi se smanjila potreba za svakodnevnim unosom, zamjenjujući ga dozama koje osiguravaju zaštitu tjednima ili čak mjesecima. Također, modificirane stanice mogle bi ubrzati zgrušavanje krvi u slučaju trauma, kao što su ozljede na bojnom polju, smanjujući rizik od smrtonosnog iskrvarenja.

Prednosti dugovječnih crvenih krvnih stanica

'Svaka crvena krvna stanica ostaje u krvi otprilike četiri mjeseca i dolazi do gotovo svakog organa u tijelu', objašnjava Samir Mitragotri, profesor bioinženjeringa na Harvardu. Njihov dug životni vijek i prevalencija čine ih atraktivnim ciljem za znanstvena istraživanja.

Međutim izazov leži u tome da se stanice ne promijene do te mjere da ih tijelo više ne prepoznaje kao vlastite, što bi uzrokovalo njihovo ubrzano razgrađivanje, no napredak u bioinženjeringu mogao bi biti revolucionaran u liječenju zaraznih bolesti te u onkologiji zbog potrebnih dugoročnih terapijskih pristupa.

Biotehnologija i vojna primjena

Ministarstvo obrane već dug niz godina istražuje kako biomedicinski inženjering može pomoći vojnicima. U 2019. godini vojska je objavila izvješće 'Cyborg Soldier 2050', a ono detaljno opisuje mogućnosti poboljšanja poput neuronskih i optičkih implantata, uz naglasak na etička i pravna pitanja.

Suprotno tome, suparnici poput Kine, kako stoji u izvješću Zaklade za obranu demokracije, ulažu u biotehnologiju s manje brige za etiku. Kineska Narodna oslobodilačka vojska surađuje s kineskim biotehnološkim korporacijama na istraživanjima koja uključuju potencijalne vojne primjene, poput poboljšanja fizičkih i kognitivnih sposobnosti vojnika.

Napredak u ovom polju mogao bi značajno utjecati na budućnost ratovanja, ali također otvara ključna pitanja o etici i sigurnosti primjene biotehnologije u vojne svrhe.