Ministarstvo vanjskih i europskih poslova posljednji put oglasilo se na Facebooku prije više od dva tjedna, podijelivši 6. kolovoza članak nizozemskog glasila Diplomat magazine o hrvatskom šefu diplomacije Gordanu Grliću Radmanu. Tjedan dana prije toga, 1. kolovoza, administratori MVEP-a kopirali su objavu Ljetne pravne škole u organizaciji Europske udruge studenata prava (ELSA) Rijeka, počašćene time što je četvrtu godinu zaredom ugostila Grlića Radmana, ovaj put na ministarskoj dužnosti.

Srpanj je na stranici MVEP-a na Facebooku bio još siromašniji, uz jednu jedinu objavu, onu o svečanom prijemu za predstavnike Diplomatskog zbora prigodom preuzimanja dužnosti novog ministra. Novi šef diplomacije, prema vlastitom priznanju, nevičan je komuniciranju na društvenim mrežama, ali i nezainteresiran za svladavanje te vještine.

'Nisam na Facebooku, moji djelatnici rade po nalogu i poslu koji je definiran... Ne mogu znati što netko radi u neko vrijeme jer ja stvarno nisam na društvenim mrežama.' Tako je ministar Grlić Radman objasnio zašto nije znao što je objavljivala Elizabeta Mađarević, njegova donedavna suradnica u veleposlanstvu u Berlinu.

Ministar je, vjerojatno nehotice, otvorio pitanje o hijerarhiji zapovijedanja na Zrinjevcu i o ograničenjima administratora društvenih mreža Ministarstva. Kako, naime, objasniti to što se na Facebooku nije našlo nijedno od dva uzastopna priopćenja MVEP-a o slučaju Mađarević, kao niti jedna od brojnih ministrovih izjava na tu i ostale teme posljednjih dana?

Suša na MVEP-ovu profilu na Facebooku ne karakterizira isključivo početak mandata aktualnog ministra. U prvoj polovici godine, za mandata bivše ministrice Marije Pejčinović Burić, bilo je ukupno devet objava na Facebooku. Nadalje, za razliku od razvijenih zapadnih demokracija, hrvatska veleposlanstva u svijetu nemaju vlastite profile na društvenim mrežama, a ikone Facebooka i Twittera vode na matične profile MVEP-a.

Situacija na profilu MVEP-a na Twitteru nešto je bolja nego ona na Facebooku, iako se čini da je i tamo više 'tagiranih' nego originalnih objava sa Zrinjevca. Autori posljednja dva tvita veleposlanstva su Nizozemske i SAD-a u Zagrebu, a oba se odnose na susrete njihovih veleposlanika s kolegom Grlićem Radmanom.

Dok je digitalna diplomacija na Zrinjevcu u teškim povojima, vanjski poslovi u svijetu sve više ovise o objavama na društvenim mrežama, na kojima se danas vode i diplomatski obračuni. Pritom američki predsjednik Donald Trump nije ni prethodnik ni predvodnik, već samo najupečatljiviji predstavnik ovog nezaustavljivog trenda.

>>> Obračun velesila: Ruski veleposlanik narugao se američkom preko Fejsa

Uoči posljednjih predsjedničkih izbora u SAD-u, u ljeto 2016. godine, tada novopečeni britanski veleposlanik u Zagrebu Andrew Dalgleish objasnio je tportalu važnost društvenih mreža u diplomaciji.

'Svijet je danas digitaliziran i ako mi, moderni diplomati, ne koristimo digitalne alate da bismo izravno komunicirali s ljudima, to bi značilo da propuštamo veliku priliku... Prošli su dani kada su veleposlanici razgovarali isključivo s ministrima i kretali se samo u elitnim krugovima, daleko od očiju javnosti. Društvene mreže danas nam služe poput alata za promišljen, potpun angažman u komunikaciji', zborio je Dalgleish još prije tri godine.

Godinu kasnije Danska je postala prva država na svijetu koja je imenovala digitalnog veleposlanika. Tadašnji šef diplomacije Anders Samuelsen poželio je otvoriti direktnu komunikaciju sa svjetskim tvrtkama, čiji su proračuni često veći i od državnih, pa je sjedište 'virtualnog' ministarstva smjestio u američku Silicijsku dolinu, s podružnicama u Kopenhagenu i Pekingu. Ovaj mutant digitalne i gospodarske diplomacije dobio je i pripadajući, novi naziv: TechPlomacy.

Cilj je učiniti tehnološki i digitalni razvoj prioritetom na svim razinama danske vanjske politike.

'Namjeravamo postići to građenjem strateških partnerstava, angažiranjem u dijalozima i promoviranjem konkretne suradnje s globalnim tech kompanijama, vodećim istraživačkim institucijama, kao i drugim državama i međunarodnim organizacijama. Približit ćemo Dansku još više vodećim tehnološkim središtima, poticati znanje o nastupajućim trendovima i tehnologijama te promovirati inovativne odgovore na globalne izazove 21. stoljeća', poručio je Casper Klynge, prvi svjetski tech ambasador.

Na Zrinjevcu, u međuvremenu, dvoje o tome trebaju li objaviti svoje službeno priopćenje na Facebooku ili Twitteru.