Točno je mjesec dana prošlo od imenovanja Gordana Grlić Radmana, bivšeg hrvatskog veleposlanika u Njemačkoj, na ministarsku dužnost na Zrinjevcu. I premda se može činiti da je veleposlanstvo u međuvremenu obezglavljeno i desetkovano, to nikako nije slučaj.

Uz diplomatskog savjetnika Ivana Bojanića kao privremenog otpravnika poslova, u hrvatskoj ambasadi u Berlinu do daljnjeg ostaju i ministar savjetnik Tomislav Lacković, prvi tajnici Petra Radić, Ante Jović i Ivana Karanušić, brigadir Goran Klanac kao vojni izaslanik, te Klančev pomoćnik, bojnik Oliver Rossmanith.

Prema Zakonu o vanjskim poslovima, diplomatska zvanja su, redom i rangom, sljedeća: ataše, treći tajnik, drugi tajnik, prvi tajnik, savjetnik, ministar savjetnik, opunomoćeni ministar i veleposlanik. Zašto u Berlinu ima toliko prvih tajnika, a niti jedan drugi ili treći?

Iskusni diplomat objašnjava za tportal da je problem u tome što Hrvatska, za razliku od velikih zemalja, nema dovoljno diplomatskog kadra, pa zbog njihove učestale fluktuacije nema ni sistematizacije radnih mjesta na način da u istom predstavništvu ne bi smjela biti dva diplomata istog zvanja. U praksi, moguće je da su dojučerašnja četiri prva tajnika u Berlinu posao međusobno podijelila fokusirajući se pojedinačno na politička ili gospodarska pitanja, medije, dijasporu i kulturu - iako to isto mogu raditi i diplomati u rangu drugog ili trećeg tajnika.

>>> Tko je Elizabeta Mađarević, diplomatkinja koja je svojim statusima zgrozila javnost?

Dodatni je problem to što se diplomatska zvanja u Hrvatskoj, osim po zaslugama i postignućima, dijele 'po babi i stričevima', tako da napredak u karijeri ne odražava nužno dodatnu kvalitetu ni iskustvo, upozorava taj diplomat. Karijerni uspon u diplomaciji tehnički se može usporediti s napredovanjem u vojsci, s tim da svaki novi 'diplomatski čin' donosi i veću plaću. No baš kao što ne može svaki vojnik biti general, tako ne može ni svaki diplomat biti veleposlanik, kaže sugovornik tportala, ističući da bi glavni kriterij za napredovanje trebala biti sposobnost, a ne vrijeme provedeno u jednom diplomatskom zvanju.

Nakon što je otkriveno da je bivši ministar vanjskih poslova Miro Kovač mjesec dana prije izbora 2016. godine unaprijedio čak 270 diplomata, iz MVEP-a su priopćili da je on to učinio u skladu sa zakonima i u nastojanju da se ispravi nepravda prema pojedinim diplomatima koji nisu promicani više od pet godina.

>>> Mimica o suspendiranoj diplomatkinji: U mom kabinetu prestala je raditi zbog osobne neprilagođenosti rada u EK

'Odluka je donesena prigodom Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja, sukladno Zakonu o vanjskim poslovima, Zakonu o sustavu državne uprave, i Pravilniku o unutarnjem redu MVEP-a. Sve je čisto', poručio je Miro Kovač.

MVEP: U javnim nastupima, za zaposlenike nema razlike između službenog i privatnog

Pravilnik o unutarnjem redu MVEP-a nije objavljen na službenim stranicama Ministarstva, barem ne u rubrici 'Dokumenti', gdje su inače pobrojana tri zakona, tri uredbe i dva pravilnika koji dijelom ili u potpunosti reguliraju resor vanjskih poslova. Zašto nema i navedenog Pravilnika zasad nije poznato, a u Samostalnom sektoru za javnu i kulturnu diplomaciju, informiranje i odnose s javnošću nitko ne odgovara na telefonske pozive. Isti telefonski broj ujedno koristi i glasnogovornik MVEP-a.

Tportal je ipak uspio doći do Pravilnika, čiju je posljednju verziju prije godinu dana utanačila bivša šefica diplomacije Marija Pejčinović Burić, nakon što je bivši glavni tajnik MVEP-a Damir Sabljak izašao u javnost s nepravilnostima u radu službe vanjskih poslova.

Prema sadašnjim pravilima, svi zaposlenici za svaki nastup u medijima dužni su zatražiti suglasnost navedenog Samostalnog sektora za javnu i kulturnu diplomaciju, a prilikom službenog nastupa u medijima dužni su zastupati službene stavove Ministarstva, pridržavati se Naputka za nastup u medijima, poštivati propise o zaštiti tajnosti podataka i postupati u skladu s Etičkim kodeksom državnih službenika.

Prema prethodnoj verziji, zaposlenici su 'u pravilu' bili dužni zatražiti suglasnost glasnogovornika, dok su prilikom medijskih nastupa uz zastupanje službenih stavova Ministarstva morali još samo poštivati propise o zaštiti tajnosti podataka. Pojam 'mediji' bio je ograničen na 'audio i video elektroničke te pisane medije', dok je prošlogodišnjim izmjenama proširen i na 'javno dostupne profile na društvenim mrežama'.

Osim toga, članak 13., koji regulira nastupe u medijima, proširen je i odredbom prema kojoj su svi zaposlenici u službi vanjskih poslova dužni poštivati propise o zaštiti tajnosti podataka i postupati u skladu s Etičkim kodeksom državnih službenika i 'prilikom neslužbenog ili privatnog nastupa u medijima ili prilikom iznošenja stavova na osobnim profilima na društvenim mrežama'. Upravo to je, dakle, presudilo Elizabeti Mađarević, koja je svoj rasističkim i ksenofobnim stajalištima nanijela političku štetu Hrvatskoj.