EU Observer objavio je članak u kojem citira Stjepana Ribića, direktora Agencije za regionalni razvoj Slavonije i Baranje, koji kritizira odluke Vlade da Hrvatsku podijeli u dvije statističke regije kako bi konkurirala za razvojne fondove Europske unije
Mnoge je prijepore izazvala odluka vlade Zorana Milanovića da, suprotno obećanjima iz Plana 21, Hrvatsku podijeli na dvije statističke regije koje će konkurirati za novac razvojnih fondova Europske unije. Riječ je o Jadranskoj Hrvatskoj i Kontinentalnoj Hrvatskoj, koje će se pridružiti već 270 postojećih regija koje postoje unutar EU, a mogu dobiti pomoć EU ukoliko im je prihod po stanovniku manji od 75 posto prosjeka Unije.
Najglasnije kritike na Vladinu odluku su došle iz redova HDSSB-a, a odjeknule su očito i do Bruxellesa, kako pokazuje članak u EU Observeru, u kojem se citiraju prigovori Stjepana Ribića, direktora Agencije za regionalni razvoj Slavonije i Baranje.
Kako se u članku navodi, Slavonija je nekad bila dobrostojeća poljoprivredna regija, koja sada ima tek 34 posto BDP-a u odnosu na prosjek EU, a završila je u istoj regiji sa Zagrebom. Glavni grad Hrvatske, piše EU Observer, ima BDP u rangu velikih europskih gradova, pa je prosječno bogatstvo Kontinentalne Hrvatske 64,1 posto.
'Kada idem u Bruxelles prva stvar koju me pitaju je koliki vam je BDP. Preko noći smo dobili dodatnih 30 posto BDP-a, što ne odgovara realnosti', objasnio je Stjepan Ribić za EU Observer, koji ga predstavlja kao 'predstavnika regionalne stranke HDDSB koja pripada desnom centru'. Objašnjenje hrvatske Vlade za takvu podjelu, umjesto na prethodno najavljenih pet regija, jest da Europska komisija nije dozvolila da Zagreb sam po sebi postane regija, dok iz EK kažu da ih Vlada nikad nije ni pitala, navodi EU Observer.
Ribić se brine da se Slavonija 'neće moći natjecati sa Zagrebom', jer između ostaloga nema novaca za plaćanje konzultanata koji bi luksuzno predstavljali projekte. 'Dobre ideje nisu dovoljne. EU ne plaća dobre ideje, nego daje novac za sigurne projekte koji dobro izgledaju', tvrdi Stjepan Ribić. Tako će Zagreb i Slavonija biti konkurencija za sredstva kojima bi se trebao izgraditi novi sveučilišni kampus te tvornica za preradu otpada.
Ipak, najveći prioritet za Slavoniju je razminiranje, jer je od kraja rata od mina poginulo 500 ljudi, navodi Ribić te dodaje: 'Sumnjam da će čišćenje mina biti prioritet za Zagreb.'
