zaredale se kritike

Zastupnici se pitaju: Zašto propadaju poslovne slobodne zone diljem Hrvatske?

04.03.2022 u 11:39

Bionic
Reading

Saborski zastupnici izrazili su u petak žaljenje zbog pada prihoda i broja tvrtki koje su u 2020. poslovale u 11 slobodnih zona, kao i činjenicom da su u njima najzastupljenije bile trgovačke djelatnosti.

Zašto su u zonama prevladavale trgovina i usluge, a ne, primjerice, drvoprerađivačka industrija, kao što je u BiH, pitao je Zvonimir Troskot (Most) u raspravi o poslovanju slobodnih zona u 2020. godini....

Izvješće o poslovanju pokazuje da je u toj godini u Hrvatskoj poslovalo sedam slobodnih zona na kopnu i četiri na lučkom području. Zona Kukuljanovo na području Bakra je neaktivna, a u likvidaciji su Krapinsko-zagorska i Splitsko-dalmatinska zona.

U zonama su poslovala 74 korisnika sa 2.638 radnika. Ukupni prihodi zona bili su 1,5 milijardi kuna što je za 8,3 posto manje nego u 2019.

 Dobit svih korisnika zona iznosila je oko 110 milijuna kuna i bila je za trećinu manja nego u 2019., dok je ukupan izvoz iz slobodnih zona na tržište EU bio manji za 13 posto i iznosio 795 milijuna kuna.

 Na pad prihoda, vjerojatno je, najviše utjecala pandemija covida, je li se situacija popravila u 2021., zanimalo je Marinu Opačak Bilić?

Troskot: Sustavno se zatvaraju zone u dijelu Hrvatske

 Zašto se dopustilo da u slobodnim zonama, od svih gospodarskih djelatnosti, prevladavaju trgovačke djelatnosti, pitao je Ivan Kirin (HDZ);  Zašto kod nas zone nisu uspjele kao u Irskoj, Latviji, Poljskoj, dodao je Troskot, prozivajući Vladu da sustavno radi na zatvaranju slobodnih zona u jednom dijelu Hrvatske.

 Vukovar je nedavno podnio zahtjev za prekid koncesije, brodska je zona zatvorena, Osijek na izdisaju, kazao je 'mostovac'.

Anju Šimpragu (SDSS) zanima zašto se, s obzirom na potrebu revitalizacije Banovine, u Glini, Petrinji, Sisku ne bi započelo sa osnivanje zone čiji bi korisnici bili proizvodno orijentirani?

 Broj tvrtki u slobodnim zonama svake godine pada, a glavni razlog je ulazak Hrvatske u EU, no te tvrtke i dalje posluju nakon izlaska iz zone, tumači Ankica Zmajić (HDZ), a potvrđuje državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Mile Horvat predstavljajući izvješće.

 Kaže i da je na europskom tržištu mali interes za poslovanje pod režimom slobodne zone, da ih je 72, no da ukidanje zone na nekom lokalitetu ne znači da prestaju raditi tvrtke koje su u njima bile.

 Državni tajnik navodi i kako je država, nakon što se u 2020. pokazao pad u poslovanju, prometu i interesu za slobodne zone, lani ukinula obvezu plaćanja koncesijska naknade u iznosu od dva posto od prometa.

 Država je napravila zakonski okvir, čak i liberalizirala rad zona, no hoće li poslodavci u njima poslovati, pitanje je za svakoga od njih, nalaze li svoj interes u zonama, naglasio je Horvat.