Iako je tužiteljstvo nakon ispitivanja zatražilo da se Hrkaću odredi istražni zatvor zbog opasnosti od bijega i teških okolnosti kaznenog djela za koje ga terete sudac istrage splitskog Županijskog suda to nije prihvatio.

Osumnjičeniku je odredio tzv. mjere opreza, odnosno zabranio mu napuštanje boravišta, uz obvezu da se svakog tjedna javlja policiji, na što je tužiteljstvo najavilo žalbu.

Državno odvjetništvo objavilo je na službenim internetskim stranicama da osumnjičenika tereti za ratni zločin zbog povreda Ženevske konvencije o postupanju s ratnim zarobljenicima i civilima.

Osim trojice zarobljenih pripadnika Armije BiH osumnjičenik je navodno zlostavljao osmoricu Bošnjačkih civila kojima je nanosio 'tjelesne ozljede te psihičke patnje', od kojih je jedan zarobljenik preminuo.

'Zatočene civile A. L., S. S. i A. Š. je prisiljavao na međusobne spolne odnose prijeteći im ubojstvom', ističu u državnom odvjetništvu.

Prema pisanju medija splitsko državno odvjetništvo istragu protiv Hrkaća pokrenulo je nakon što je njegov kazneni progon Hrvatskoj prepustila susjedna BiH koja ga je optužila za zločine nad Bošnjacima na području Širokog Brijega.

Slobodna Dalmacija navodi da ga se u BiH teretilo da je tijekom 1993. sudjelovao u fizičkom zlostavljanju ratnih zarobljenika, pripadnika Armije BiH, u policijskoj postaji u Širokom Brijegu, kao i njihovom odvođenju na prinudne radove u selo Mokro, gdje su bili prisiljeni da rade na njegovoj kući.