"Postoji samo jedan jedini opravdani razlog zašto Prirodni plin nije povukao plin iz skladišta do 1. travnja, a to je sigurnost opskrbe hrvatskog tržišta. Danas kada se, na žalost, situacija s Ukrajinom sve više zaoštrava slušamo izjave kako je Hrvatska u relativno dobroj situaciji, jer između ostalog ima domaću proizvodnju plina i 200 milijuna prostornih metara u podzemnom skladištu. I to je istina.

Naime, da bi se u Hrvatskoj osigurala maksimalna sigurnost opskrbe kroz cijelo zimsko razdoblje osnovni uvjet je da podzemno skladište plina bude maksimalno napunjeno u jesenskom razdoblju. To ima za posljedicu da na kraju sezone ostane više stotina milijuna kubika plina u skladištu", kazao je Šikonja komentirajući u razgovoru za Hinu najnoviju situaciju s prodajom plina iz skladišta Okoli.

Dodaje da je tako bilo ove, kao i prošle i posljednjih 30 godina, te da je to cijena koju odgovorna kompanija zadužena za sigurnost opskrbe mora platiti.

"To će biti cijena koju će morati platiti i HEP ukoliko želi osigurati maksimalnu sigurnost opskrbe. Tako dolazimo do apsurdne situacije. Kompanija Prirodni plin, koja je do 1. travnja bila zakonski zadužena za sigurnost opskrbe, što je i maksimalno odgovorno i učinila, na kraju biva kažnjena za to. Umjesto da joj se zbog toga dopusti da postupno u slijedećih nekoliko mjeseci, što je fizički jedino i moguće, povuče plin iz skladišta pri čemu ni na koji način ne bi ugrozila interese ostalih sudionika biva jedina oštećena i bez ikakve potrebe dovedena u neravnopravan položaj naspram njih", rekao je Šikonja

Razočarani smo, dodaje, izostankom reakcije svih institucija kojima bi cilj trebao biti zaštita sigurnosti opskrbe tržišta i osiguranje jednakih uvjeta svim sudionicima u plinskom poslovanju u Hrvatskoj.

"Naš javni apel da se spriječi ova prodaja stoga nije bilo otvaranje nikakvih novih frontova, Uprava je reagirala zato što je to u interesu kompanije. Nije tu bilo Hrvata ni Mađara nego Uprava koja je odgovorna za poslovanje kompanije. A kada iz kompanije izvučete 500 milijuna kuna i date ih državnoj kompaniji HEP-u, onda se čini kao da se Inu kažnjava. Za što? Za to što smo morali otpisati Siriju? Zar HEP investira učinkovitije u odnosu na naših 2 milijarde kuna, od kojih smo više od 80 posto usmjerili u Hrvatsku? Ovo je od početka bilo potpuno neprihvatljivo i neargumentirano", kaže izvršni direktor Ine za istraživanje i proizvodnju nafte i plina.

Šikonja navodi i kako će se tek vidjeti koliki će biti ukupni gubici Ine, odnosno Prirodnog plina na prodaji plina iz skladišta Okoli, napominjući kako na već prodanih 109 milijuna prostornih metara gube gotovo 200 milijuna kuna.

"No, to nije sve. Naime, sukladno odlukama Vlade, plin za kućanstva prodaje se HEP-u za 1,70 kuna po kubiku. Već na tome gubimo između 250 i 350 milijuna kuna godišnje, a nastavak priče s prisilnom prodajom plina iz skladišta dovest će nas i preko pola milijarde kuna koje će Ina ove godine izvaditi iz svog džepa", procjenjuje Šikonja.

Pita i kako to da HEP sada može kupiti plin po 57 lipa po kubiku, kada je Vlada svojom regulativnom definirala da će HEP za opskrbu kućanstava kupovati od Ine plin po 1,70 kuna po kubiku.

"Naravno da to sve neće pozitivno utjecati na naše poslovanje. Pitanje je gdje će uslijediti rezovi - hoće li to biti investicije, dividenda, hoćemo li odgađati svoje planove, što će biti s radnim mjestima", kaže Šikonja.

Na upit o odluci Vlade da opskrbu distributera koji plin plasiraju domaćinstvima, od 1. travnja pa u sljedeće tri godine s Prirodnog plina prebaci na HEP kao opskrbljivača na veleprodajnom tržištu, Šikonja kaže kako "mora priznati da mu je potpuno neobjašnjivo da se HEP koji nema niti jednog dana iskustva u opskrbi plinom smatra pouzdanim opskrbljivačem".

Podsjeća pritom na prošlu, ili zimu 2012. kada je zbog nevremena došlo do zaustavljanja proizvodnje sa sjevernog Jadrana, a da nije bilo baš nikakvih posljedica u opskrbi, zahvaljujući izgrađenim odnosima i iskustvu koje Ina ima.

Napominje i kako nije problem opskrbljivati kućanstva ljeti, ali je to zimi posve druga priča. Zato nas, kaže, itekako smeta kada se u kontekstu sigurnosti opskrbe proziva Inina tvrtka kćer Prirodni plin.

"Mi smo ozbiljna kompanija - kada netko preko medija poručuje da se Inin Hostin koji se bavi turizmom ili TRS koji se bavi računovodstvom trebaju prijaviti za zakup skladišta, smatramo to vrlo neodgovornim", rekao je na upit kako komentira poruke ministra Vrdoljaka da je Ina putem svojih tvrtki kćeri mogla aplicirati za veće skladišne kapacitete.

Dodaje je kako postoje jasni kriteriji koje je potrebno zadovoljiti za podnošenje zahtjeva za zakup skladišnih kapaciteta te da je Prirodni plin jedina tvrtka kćer koja te kriterije ispunjava.

"Mi se ne bavimo špekulacijama, tražili smo zakup onih kapaciteta koji su nam trebali za naš plin i to putem naše tvrtke koja se bavi trgovinom plinom. Da smo kojim slučajem zatražili svih 100 posto kapaciteta skladišta dobili bi samo 10 posto što bi opet bilo nedovoljno za zbrinuti preostali plin u skladištu", kaže Šikonja.

Postavlja se, dodaje, i pitanje zašto su odluke Vlade, uključujući i odluku o dodjeli 70 posto skladišnih kapaciteta HEP-u, "donesene prekasno - službeno su objavljene čak nakon isteka roka za davanje ponuda za zakup".

Napominje i da su se skladišni kapaciteti mogli zakupiti na 5 godina, ali je cijena objavljena samo za prve tri godine, pa bi zakup na duže razdoblje predstavljao rizičan i neopravdan poslovni pothvat.

Na upit za koji se skladišni kapacitet javio Prirodni plin te da li su manjim zakupom pogodovali drugim tvrtkama, primjerice MET-u, za kojeg se govori da je iza njega MOL, Šikonja kaže da se "Prirodni plin javio za ukupno 220 milijuna prostornih metara kapaciteta, od čega su dobili samo 21 milijun metara kubnih".

Prijavili smo se za onoliko kapaciteta koliko smo ih trebali sukladno zalihama u skladištu i prodaji u idućem razdoblju. Ističe kako bi sve ostalo bilo poslovno neopravdano.

"Na niti jedan način nismo pogodovali ili omogućili niti jednoj drugoj tvrtci u zakupu ili rezerviranju skladišnih kapaciteta. U kontekstu MET-a, mogli ste me na isti način pitati i jesmo li PPD-u onda omogućili da rezervira dio kapaciteta", tvrdi Šikonja, dodajući kako isto tako mogu reći da je Vlada svojim odlukama pogodovala ovakvom razvoju situacije.

Na upit o prozivkama da je Ina ostvarivala ekstra dobit jer je domaća proizvodnja plina završavala kod hrvatskih građana po cijeni 2,20 kuna po kubiku zadnjih godina, a trošak proizvodnje je između 50 i 70 lipa, Šikonja odgovara kako su, da bi se došlo do proizvodnje sa samo jedne bušotine, potrebne stotine milijuna kuna koje se ulažu tijekom niz godina.

Napominje kako su potrebne godine istraživanja, kako se i kad se počne bušiti ne zna hoće li se što naći, a tu su i koštaju i dokumentacija, oprema, infrastruktura, kasnije održavanje, kao i da bez prihoda nema daljnjih investicija.

U vezi s cijenom plina, podsjeća da je cijena plina za hrvatske građane definirana od strane Vlade RH, da je prvo bila nešto iznad jedne kune, pa se kroz godine povećavala.

"Ina kao dosadašnji opskrbljivač kućanstava pridržavala se zadane cijene. Nismo je mi niti uspostavili niti regulirali. Prirodni plin nikad nije ostvarivao ekstra profit, pa samo do prije dvije godine, cijene i za industriju su bile regulirane, a ne tržišno orijentirane", tvrdi Inin izvršni direktor za istraživanje i proizvodnju nafte i plina.

Osvrćući se na cijenu koju plaćaju mađarska kućanstva, kaže da, koliko im je poznato, cijenu u Mađarskoj također regulira njihova vlada. "Generalno gledano, cijene plina za ovu kategoriju potrošača su regulirane u nekim europskim državama, no i dalje je cijena plina za hrvatska kućanstva među najnižim cijenama plina u Europi, što se može vidjeti i na Eurostatu", zaključuje Šikonja.