Rezultati analize o zdravlju u Europi, koje je objavio časopis The Lancet, ukazuju na jasnu poruku zdravstvenih stručnjaka političarima da hladno provode svoje mjere ne vodeći računa o posljedicama na zdravlje naroda.

Posljedice krize na zdravlje zanemaruju se iako su vrlo očite. Ugovor EU-a obvezuje Europsku komisiju da prati učinke svih politika koje provodi na zdravstveno stanje građana. No Komisija nije objavila rezultate zdravstvenih učinaka mjera štednje što ih je članicama EU-a pogođenima dužničkom krizom propisala Europska komisija, Europska središnja banka i Međunarodni monetarni fond. Oni određuju gospodarski program što su ih zemlje zapale u dugove dužne provoditi u zamjenu za spasonosni zajam', pojasnila je Marin McKee iz Europskog opservatorija za zdravstvene sustave i politiku.

Ugledna psihologinja Mirjana Nazor za Slobodnu Dalmaciju je ustvrdila kako primjećuje porast pesimizma i u Hrvatskoj čemu su razlozi u sve većem raslojavanju i društvenom osiromašenju.

'Porast broja oboljenja mogao bi imati dva razloga. S jedne strane, ljudi postaju nemarniji prema sebi, padaju u beznađe, hvata ih depresija, a samim tim više ne vode brigu o svom zdravlju. Držeći kako je ionako sve osuđeno na propast, jednostavno počinju zanemarivati higijenske navike, nemaju samokontrole i brige u spolnom životu. Drugi je razlog u pojavi jakog stresa koji se javlja uz život opterećen krizom, a svi znamo koliko stres može lošeg učiniti za zdravlje ljudi. Sve je više gladnih ljudi, s minimalnim primanjima, kod nekih ona i ne stižu, samim tim se javljaju i takve nusposljedice kod određene populacije, gubitak volje za životom', upozorava dr. Nazor.

Kao svijetli primjer, iako nije dio Unije, navodi se Island, jer se u toj zemlji, iako je doživjela financijski kolaps, sačuvalo dobro zdravstveno stanje nacije. Island je, naime, odbacio mjere štednje koje je preporučio EU te nastavio ulagati u socijalni sustav.