Predstavljajući konačan prijedlog zakona, ministar financija Linić kazao je kako je nelikvidnost najveći problem hrvatskog gospodarstva te kako je krajem kolovoza zbog nelikvidnosti bilo blokirano 44 milijarde kuna, što je stanje zadnje put viđeno 1998. - 2000. godine.

'Blokirani računi i neizvršene obveze po plaćanjima iznose 90 posto novčane mase, što ugrožava i onaj zdravi dio hrvatskog gospodarstva. U ovom je trenutku blokirano oko 73.000 poslovnih subjekata, od kojih su 52 posto pravne osobe koje bilježe 82 posto mase blokiranog novca. Oko 16.000 poslovnih subjekata ima blokirane račune do 360 dana, a 56.000 subjekata preko 360 dana s ukupnim blokadama od 43 milijarde kuna', pobrojao je Linić

Naveo je i kako je kod 38.676 blokiranih pravnih osoba zaposleno je 41.000 radnika, dok je kod oko 34.000 blokiranih obrtnika zaposleno oko 25.000 radnika, pri čemu će okosnica Vladina posla biti ovih tvrtki s 41 tisućom zaposlenih.

'526 tih tvrtki zapošljava od šest do 10 radnika, njih 450 ima od 11 do 50 radnika, od 51 do 100 radnika ima samo 48 subjekata, od 101 do 500 njih 38, a samo dvije tvrtke imaju više od 2.000 zaposlenih, dok je tek negdje oko 1.000 obrtnika s više od četiri zaposlena. To znači da je moguće s ovakvim prijedlogom rješenja nelikvidnosti naći rješenje za oko 1.100 pravnih subjekata i 1000 obrtnika, a sve u cilju da prioritetno pokušamo naći rješenje za zaposlene u ovim pravnim osobama.Vlada se, umjesto stečajnog, opredijelila za upravni postupak u rješavanju nelikvidnosti, posebno zbog prioriteta brzine u rješavanju nagomilanih poteškoća u gospodarstvu. Upravni postupak ipak možete vrlo jasno definirati s rokovima, podignuti brzinu i efikasnost u sređivanju problema nelikvidnosti, a sve iz razloga da to zlo zvano nelikvidnost eliminiramo ako je moguće već početkom ili u prvoj polovici iduće godine', poručio je Linić.

Govoreći o detaljima zakona, ministar financija pojasnio je kako je za suzbijanje nelikvidnosti Vlada predložila zakonsko definiranje roka plaćanja od 60 dana, čime se daje veća mogućnost dužnicima i vjerovnicima da samostalno nađu rješenje, a ako to ne uspiju u 60 dana, ide se s postupkom predstečajne nagodbe. Zakon predviđa i formiranje grupa vjerovnika (država, financijske institucije, gospodarstvenici, radnici), pri čemu bez natpolovične većine svake grupe nije moguće donijeti odluke, osim ako dvije trećine svih vjerovnika nije za nagodbu. Kada se ne može postići pravovremeni sporazum između dužnika i vjerovnika ili ne postoje uvjeti za oporavak, omogućuje se automatsko pokretanje stečaja.

Ovakva zakonska rješenja spremni su prihvatiti i Hrvatski laburisti pod uvjetom da bude prihvaćen njihov amandman kojim bi se poboljšao status radnika tijekom predstečajne nagodbe.

'Ovaj zakon uvodi red i pravila, i nadam se da će biti učinkovit i da će u stečaju završiti samo one tvrtke koje nemaju nikakvu šansu', kazao je Laburist Zlatko Tušak.

Zakon su spremni podržati i u HDSSB-u, no podrške ipak neće biti od HDZ-a.

'Na određeni način, u korijenu problema koji se manifestiraju kao nelikvidnost, ustvari nalazi neučinkovitost pravosuđa. I sada, ovim zakonom, u upravni postupak prenosi se procedura koja je namijenjena stečaju s preustrojem. Donošenjem zakona, nije riješeno temeljno pitanje, što to sprječava pravosuđe da postupa sukladno propisima. Kreira se paralelni upravni postupak koji bi mogao stvoriti brojne probleme i pokazuje da Vlada odustaje od bitke za brzo i učinkovito pravosuđe, samo devet mjeseci prije ulaska Hrvatske u EU', požalila se HDZ-ova Martina Dalić prozvavši Vladu da odustaje od pravosuđa kao konačnog arbitra.

No za Linića nema nikakvog odustajanja od pravosuđa, nego je, naprotiv, cilj Vlade rasteretiti pravosuđe svega onoga što je stvaralo neučinkovitost tog istog pravosuđa, posebno u stečajnim postupcima. Osim toga, nadodao je, konačnu riječ o tome je li predstečajna nagodba moguća ili će se pokrenuti stečaj ionako će donositi sud.

Svojoj stranačkoj kolegici Martini Dalić pokušao je odgovoriti i HDZ-ovac Đuro Popijačno u svom se govoru obraćao na Linićeve riječi, zbog čega je zaradio niz upozorenja predsjedavajućeg Nenada Stazića. S obzirom na to da je Stazić 'prekidao' Popijačev govor, HDZ je zatražio i stanku.

'Nama u klubu nije jasno da se nakon jedne tolerantne i konstruktivne rasprave može dogoditi ovo što se dogodilo, a to je da jednom zastupniku HDZ-a vi oduzmete riječ bez razloga. Sjetimo se na što je sličilo prošlotjedno aktualno prijepodne, kada se našoj zastupnici Ani Lovrin premijer Milanović obraćao u muškom licu, a ne ženskom, a predsjedavajući ga nije prekinuo', pobunio se nakon stanke HDZ-ov Ivan Šuker

Stazića je pozvao da prilikom vođenja sjednice ima iste kriterije za sve. 'Postavlja se pitanje je li primarna stvar ovdje da svi iznesemo svoje mišljenje, da svjesni problema pokušamo popraviti ovaj zakonski prijedlog i pomoći hrvatskim građanima ili nam je daleko važnije da pokažemo kako mi treniranjem strogoće možemo ograničiti HDZ da govori?' zapitao je Šuker.

Stazić mu je odgovorio da nije Popijaču oduzeo riječ, nego ga je upozorio da se drži Poslovnika i da u replici Martini Dalić ne može odgovarati Slavku Liniću.

'Nikada mi nije palo na pamet niti će mi pasti na pamet da ograničavam raspravu i sprečavam bilo koga u iznošenju bilo kakvih stavova. Ja gospodina Popijača nisam upozorio zbog toga što je govorio, nego kako je govorio. Nije govorio u skladu s Poslovnikom. Vješt govornik se iz toga izvuče vrlo lako i kaže - gospođo Dalić, vi niste spomenuli da je ministar pustio u javnost... Ali to je pitanje vježbe, to nije pitanje stručnosti', zaključio je Stazić