Plagiranje diploma, doktorskih disertacija i znanstvenih stručnih radova nije strano ni političarima u razvijenim zapadnim demokracijama, ali kad ih se uhvati u tom nedjelu, oni u pravilu osramoćeni odlaze s političkih dužnosti
HDZ-ov kandidat za ministra branitelja Milijan Brkić, glavni tajnik te stranke, uhvaćen je u plagiranju diplomskog rada i zbog toga mu je diploma bila privremeno oduzeta. Međutim, iako je Upravni sud potvrdio sumnje da je Brkić plagirao diplomski rad, diploma mu je ipak vraćena zbog proceduralne pogreške prilikom oduzimanja.
Kad je Brkićeva diploma bila privremeno proglašena nevažećom, s njim je palo još 18 plagijatora, među kojima je bio i Silvije Toplak, odlikovani šef osiguranja predsjednika Ive Josipovića. Toplaka je kasnije predsjednica Kolinda Grabar Kitarović maknula s Pantovčaka upravo zbog tog slučaja plagijatorstva.
'Iz onog u što je sud mogao izvršiti uvid, odnosno usporediti dvije preslike diplomskih radova, proizlazi da je 70 posto rada tuženika zaista prepisano iz diplomskog rada od godinu dana ranije autora Stanka Tomića', rekla je sutkinja Upravnog suda u Zagrebu Tamara Bogdanović kada je u srpnju prošle godine ukinula rješenje Visoke policijske škole o oduzimanju diplome tajniku HDZ-a Milijanu Brkiću. Brkića je spasila proceduralna pogreška, a činjenica da je prepisivač nimalo mu nije smetala u nastavku i napretku političke karijere.
Dugo godina najpoznatiji slučaj prepisivanja znanstvenog rada bio je onaj Ante Đapića, koji je prepisao veći dio magistarskog, ali je na koncu i on zbog proceduralne pogreške oslobođen na sudu svih optužbi te je zadržao magistarsku titulu. Protiv HDZ-ova zastupnika Ante Jerolimova DORH je pokrenuo kazneni postupak zbog lažiranja diplome te je on prošle godine morao podnijeti ostavku na zastupničku dužnost pa je u njegovu saborsku fotelju sjela kninska gradonačelnica Josipa Rimac.
Ustavna sutkinja Snježana Bagić priznala je da je prepisala cijele dijelove stručnog rada svog kolege. Zbog toga nije podnijela ostavku, nego se ispričala, a akademik Vlatko Silobrčić, predsjednik Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju, tada je za tportal izjavio: 'Plagiranje je krađa. Stoga bi pravi moralan čin bilo podnošenje ostavke. Druga mogućnost bila bi da takvu osobu isključi Ustavni sud. Ugledna ustanova kao što je Ustavni sud ne bi smjela dozvoliti da se u njoj tako nešto događa.' Snježana Bagić i danas je ustavna sutkinja i zamjenica predsjednice Ustavnog suda.
Povjerenstvo zagrebačkog Medicinskog fakulteta zaključilo je 2006. godine da su dva rada Asima Kurjaka plagijati čime su potvrđene optužbe iz uglednog British Medical Jorunala.
Božo Skoko, profesor Fakulteta političkih znanosti, od kolumnista Borisa Dežulovića posudio je ideju, priču, pa i rečenice za svoj osvrt o pesimizmu Hrvata, zbog čega je proglašen neetičnim od strane Etičkog povjerenstva FPZ-a. No nakon toga je uslijedilo unapređenje i Skoko je postao predstojnik Odsjeka za novinarstvo.
Srpski predsjednik Tomislav Nikolić godinama se lažno predstavljao kao diplomirani pravnik, premda je tu diplomu stekao tek 2006/2007., a srpski mediji i dalje spekuliraju kako je riječ o lažnoj diplomi. S optužbama da je plagirao doktorat imao je problema i srpski ministar unutarnjih poslova Nebojša Stefanović. Na portalu Pešačnik objavljen je tekst Uglješe Grušića (docent Sveučilišta u Nottinghamu), Branislava Radeljića (izvanrednog profesora Sveučilišta Istočni London) i Slobodana Tomića (doktorand, Londonska škola ekonomije i političkih znanosti) u kojem tvrde da postoje ozbiljne indicije da u Stefanovićevu doktorskom radu ima mnogo plagijata.
Mađarski predsjednik Pal Schmitt morao je 2012. podnijeti ostavku na predsjedničku dužnost jer je plagirao doktorat koji mu je budimpeštansko Sveučilište Semmelweis i oduzelo. Iste godine u plagiranju doktorskog rada uhvaćen je i rumunjski premijer Victor Ponta. Zbog pritiska međunarodne znanstvene zajednice i domaće javnosti, odrekao se doktorata, ali ne i premijerske dužnosti, s koje je otišao tek 2015. nakon burnih građanskih prosvjeda.
Dvoje bliskih suradnika njemačke kancelarke Angele Merkel moralo je odstupiti s ministarskih dužnosti jer su uhvaćeni u plagiranju doktorata. Ministar obrane, unuk grofa Jakoba Eltza, Karl-Theodor zu Guttenberg (CSU) morao je 2011. dati ostavku jer je utvrđeno da je velikim dijelom plagirao svoj doktorat, a dvije godine kasnije s dužnosti ministrice obrazovanja morala je otići Annette Schavan, također zbog plagiranja doktorata. Schavan je bila i bliska prijateljica njemačke kancelarke. Zbog istih razloga 2011. i potpredsjednica Europskog parlamenta Silvana Koch-Mehrin morala je dati ostavku. Utvrđeno je da je Koch-Merin za svoju disertaciju uzela materijale iz drugih izvora i prezentirala ih kao svoj rad. Zbog toga je morala odstupiti.
U rujnu prošle godine ministrica obrane Ursula von der Leyen, bliska suradnica Angele Merkel koju mnogi vide i kao njezinu nasljednicu na čelu CDU-a, osumnjičena je da je prepisala doktorat iz medicine. Optužbe je otkrio Der Spiegel, a prenesene su putem internetske platforme 'VroniPlag Wiki' koja traži i utvrđuje sveučilišne plagijate. VroniPlag pronašao je u njezinu doktorskom radu elemente plagijata na 27 od 62 stranice (43,5 posto).
Ministrica Von der Leyen oštro je odbacila sve optužbe. Za plagiranje magistarskog rada sumnjičena je i bivša slovenska premijerka Alenka Bratušek. Nju se, baš kao i njemačku ministricu Ursulu der Leyen, prozivalo zbog 'nenavođenja izvora prilikom citiranja'. Bivšem gradonačelniku Maribora Francu Kangleru diploma ekonomista je oduzeta zbog prepisivanja diplomskog rada.
