Iako romski običaji i čvrsto sačuvana tradicija, zaslužuju posebno mjesto u turističkoj ponudi, nijedna turistička agencija nema u svojoj ponudi aranžmane u koje su uvrštene romske manifestacije. A one u posljednje vrijeme sve više privlače turiste koji se stoga na pojedine manifestacije odlučuju doći u vlastitom aranžmanu. Jedna od najposjećenijih takvih manifestacija je Ciganski bal koji se svake godine, u mjesecu srpnju, održava u Dardi, mjestu gdje živi čak dvije tisuće od ukupno dvije i pol tisuće baranjskih Roma. Tradicionalni Ciganski bal održava se unazad 15 godina i ostao je pod tim nazivom jer mnogi pripadnici romske manjine ne smatraju diskriminirajućim naziv cigan, a što u prijevodu znači čovjek.

Ciganski bal postao je prava turistička atrakcija na koju dolaze Romi iz drugih krajeva i država, ali i mnogi gosti željni doživljaja posebnih ciganskih noći. Nitko od njih ne ostaje ravnodušan na šaroliko veselo mnoštvo, obilje pjesme, plesa i raznih romskih delicija, prezačinjenih ljutih gulaša i paprikaša koji se kuhaju na otvorenoj vatri.

Pojedini baranjski ugostitelji prepoznali su romske običaje kao turistički potencijal, pa sami organiziraju određene atrakcije. U Baranjskoj kući u etnoselu Karanac, svake se godine u ožujku održava 'Burza kavanskih svirača'. Na tom velikom, glazbeno-gastronomskom događanju mogu se poslušati najbolji romski i tamburaški sastavi iz Hrvatske, Mađarske i Srbije. Tu je osnovan i Cigani United, najveći romski bend na ovim prostorima. Program počinje u ranim poslijepodnevnim satima, a okuplja velik broj gostiju koji se uz autohtona jela i pića zabavljaju do sitnih jutarnjih sati.

'Uglavnom pozivam glazbenike, njih šezdesetak, a manje goste. S obzirom na smještajni prostor, moram ograničiti broj posjetitelja. To je doista teško jer interes je velik, što nije ni čudo jer je riječ o vrlo specifičnoj večeri. Susreću se razni romski glazbenici, predstavljaju se novi bendovi, sviraju jedni drugima. Na neki način, čak pomalo vlada natjecateljski duh, ali sve u prijateljskom i veselom raspoloženju. U zadnje vrijeme je to dosta teško organizirati jer su se sastavi raspršili na sve strane i sviraju na svadbama ili nekim drugim okupljanjima', kaže poznati baranjski ugostitelj Vladimir Škrobo, vlasnik etno restorana Baranjska kuća.

No tek sporadične, pojedinačne manifestacije daleko su od prave prezentacije običaja i tradicijskih jela i uvrštavanja u turističku ponudu. Za razliku od Hrvatske, Slovenija je prepoznala i iskoristila turističke mogućnosti, na obostrano zadovoljstvo. Otvaranjem prvog romskog restorana Romani kafenava u Mariboru, obogatila je svoju gastro ponudu i privukla velik broj svjetskih turista. No prva romska gostionica u Sloveniji i Europi koja je počela je s radom sredinom travnja 2014. godine, ima još nekoliko namjena u smislu socijalnog poduzetništva i jačanja multikulturalnosti. Radi se o projektu vrijednom tri stotine tisuća eura koji se financira iz europskog socijalnog fonda, s 85 posto sredstava, a manjim dijelom od 15 posto iz slovenskog ministarstva za rad, obitelj i socijalnu skrb. Projekt, osim što je dobar primjer integracije Roma u društvo, pridonosi i smanjivanju visoke nezaposlenosti Roma s obzirom na to da je sve osoblje u restoranu romsko.

'Trenutno imamo 14 zaposlenih, a od toga je 12 Roma, sve kuhari i konobari. Plan nam je bio smanjiti nezaposlenost Roma i to smo postigli. No ugodno smo iznenađeni tolikim brojem stranih posjetitelja. Puno nam ljudi dolazi i iz Hrvatske, svi su zadovoljni što ovdje mogu u jednom sasvim neuobičajenom ambijentu naručiti domaća romska jela. Za neka od njih nisu nikad ni čuli, pa im je cijela ponuda vrlo atraktivna', kaže Štefan Simončić, začetnik projekta i predsjednik nevladine udruge Epeka.

Prema njegovim riječima, u Mariboru ima preko tri i pol tisuće Roma, od kojih je 97 posto nezaposlenih. Prije rata su svi bili zaposleni, ali od osamostaljena države su ostali bez posla i teško ga pronalaze, pa uglavnom žive od socijalne pomoći. Stoga će se sva zarada koristiti za otvaranje drugih romskih restorana u krajevima gdje žive romske manjine. Simončić ističe da razmišljaju i o franšizi u Hrvatskoj.

Pomoć u otvaranju romskog restorana, itekako bi dobro došla baranjskoj udruzi žena Romkinja 'Romsko srce' iz Jagodnjaka. Njihova predsjednica Nadica Balog kaže kako su i oni prije par godina imali takvu ideju. Čak su s hrvatskim Zavodom za zapošljavanje započeli promovirati jedan dio projekta, ali su morali odustati jer nisu imali dovoljno novca za kupovinu ugostiteljskog objekta.

'Romska pogača, bez kvasca, koja se peče vani na žari, ljuti sataraš, gulaš i ciganski trgančići. Toga kod nas u Hrvatskoj nema. A to bi, uz glazbu romskih glazbenika koji bi dolazili iz cijelog svijeta, bila jedinstvena ponuda koja bi privukla još više posjetitelja u Baranju', uvjerena je predsjednica udruge romskih žena.

Osim što bi restoran zapošljavao Rome, iz njegove zarade bi se stipendiralo školovanje djece. Kako je objasnila gospođa Balog, djecu bi usmjeravali na zanimanja potrebna za funkcioniranje i održavanje ugostiteljskog lokala, pa bi ih odmah po završenom školovanju čekalo radno mjesto.

'To bi bio dodatan poticaj djeci da se školuju i završavaju, a ne da odustaju od obrazovanja', istaknula je Balog.

Prema njenim riječima, istraživanje provedeno prije četiri godine pokazalo je da su osnovni problemi romske populacije odustajanje od škole i rana udaja. Svjesna da romskoj djeci nema tko pomoći, Udruga žena Romkinja, s Mirovnom grupom mladih Dunav i Osnovnom školom Darda, uključila se u program educiranja pomagača iz romskih sredina. Pomagači su nakon 18 mjeseci edukacije, radili s romskom djecom i pomagali im u savladavanju školskih obveza. Postignutim rezultatima su više nego zadovoljni pa su aplicirali i na IPA project koji se također odnosi na obrazovanje, pomoć djeci u nastavi, u kojem su prošli prvi krug i njegovoj realizaciji bi se moglo pristupiti već ove jeseni.

'Ako želimo ići naprijed i uključiti se u ovakve poduzetničke projekte, nužno nam je obrazovanje. Moramo posebnu pozornost usmjeriti na školovanje djece, posebice ženske djece', upozorava Balog.

U Hrvatskoj je evidentirano 10 tisuća Roma, no procjenjuje se da ih ima i do 40 tisuća. Hrvatska se priključila projektu 'Desetljeća za Rome' koji se provodi od 2005. do 2015. godine te izradila nacionalni akcijski plan kojim se radi na poboljšanju socioekonomskog položaja Roma donošenjem mjera unutar četiri prioritetna područja: obrazovanja, zapošljavanja, zdravlja I stanovanja.

Iako akcijski plan bilježi pozitivne pomake, čini se da jedno desetljeće neće biti dovoljno za poboljšanje položaja Roma.