U sjeni raspuštanja Sabora propao je pokušaj, sada već nepostojeće vladajuće većine, da izglasaju Zakon o obaveznom zdravstvenom osiguranju kojim je Vlada željela povećati maksimalni iznos sudjelovanja osiguranih osoba u troškovima zdravstvene zaštite te uvesti obvezu plaćanja naknade za pregled u hitnom bolničkom prijemu, koji je obavljen na zahtjev osiguranika kada se pregledom ustanovi da pacijentu nisu nužni hitni dijagnostičkih i terapijski postupci jer mu život i zdravlje nisu u opasnosti
Kontroverzna reforma koja je naišla na velik otpor javnosti postala je kolateralna žrtva raspada vlasti. Međutim, kako zakon nije pao nego je oporba srušila kvorum prilikom pokušaja izglasavanja, zastupnica Mosta Ines Strenja Linić u izjavi za tportal vjeruje da će zakon opet ići na glasovanje. Strenja Linić nezadovoljna je time što zakon nije izglasan i upozorava da će zbog toga 900 ugovornih zdravstvenih djelatnika ostati bez posla jer im se ne može produljiti ugovor.
Devetsto koncesionara u problemu
'Prijedlog je regulirao i zdravstveno osiguranje za osobe koje žive u istospolnim zajednicama i mnoge druge stvari koje oni koji su srušili kvorum nisu željeli iskomunicirati', poručuje Mostova zastupnica. I HDZ-ov Darko Milinović upozorava na isti problem. 'Smatram da je neodgovorno od onih koji su srušili kvorum o Zakonu o zdravstvenoj zaštiti jer koncesionari 1. srpnja dolaze u problem, pošto nemaju pravnu mogućnost nastaviti svoje koncesije dalje. Rokovi pritišću. Oko reforme Hitne pomoći nisu se slagali i tako su onemogućili izglasavanje, ali ovaj dio gdje koncesionari dolaze u problem nije u redu', kazao je Milinović. S druge strane SDP-ov Mirando Mrsić uvjeren je da se nitko neće naći u problemu. 'Neće se nitko naći u neprilici, oni će raditi i dalje i nitko zbog toga neće izgubiti koncesiju. Nova vlada će, kada se formira, nastaviti raditi na tome da zdravstvo postane funkcionalno i da odgovara našim građanima i da s druge strane bude financijski konsolidirano', naglašava Mrsić.
Reforma hitne pomoći bila je jedna od najvažnijih reformi koje je sad već bivša Vlada nastojala provesti u svom kratkom mandatu protkanom svađama partnera u vlasti. Također riječ je o reformi koju je osmislio HDZ-ov ministar zdravlja Dario Nakić, ali ju je snažno podupirao i Most. Strenja Linić i dalje stava je da je reforma hitne pomoći nužna da u izvanbolničkoj hitnoj ne dežura samo 900 ljudi iz Domova zdravlja nego svi obiteljski liječnici koji su ugovoreni s HZZO-om, dakle, kaže, 1.500 koncesionara kojima je 2014. tadašnji ministar zdravlja Rajko Ostojić uredbom omogućio da ne dežuraju.
Nužno je urediti zdravstveni sustav kako bi pojeftinio
'Vanbolnička hitna je oduvijek bila ona koja je rješavala manje kompliciranje slučajeve', tvrdi saborska zastupnica Mosta. Svi koji samo pričaju o povećanju cijene, nastavlja, nisu duboko ušli u cijelu priču. 'Povećanje participacije s 2.000 na 3.000 kuna se odnosi na participaciju koju će platiti osiguravatelj ako osiguranik ima dopunsko osiguranje. Htjeli smo osigurati da dopunsko osiguranje plaća milijun osoba koje to i trebaju, ali kad imate parole 'amerikanizacija','tajkunizacija', onda se ne razmišlja o svim segmentima zdravstva koji se trebaju regulirati' objašnjava Linić Strenja i dodaje da ako se želi urediti zdravstveni sustav neke stvari se moraju regulirati kako bi sustav pojeftinio.
Po njezinim riječima nemaju ništa protiv da svatko tko je smatra da je hitan sjedne u automobil i ode u KBC Rebro pregledati grlo, ali to je najskuplja usluga, jer nije potrebna. 'Nakon što mu utvrde da ima prehladu grla opet će ga vratiti obiteljskom liječniku da mu se napiše recept, a neće mu ga imati tko napisati do ponedjeljka popodne jer dio obiteljskih liječnika koji imaju ugovore s HZZO-om ne rade od petka ujutro do ponedjeljka popodne i netko drugi rješava njihove hitne slučajeve. Mi želimo da im ima tko napisati recept i tijekom vikenda i to je ta vanbolnička hitna', navela je Strenja Linić.
Ne može se narušavati sustav bez posljedica
Dakle, nehitna stanja poput upale grla ili bronhitisa zagušuju hitu pomoć. 'Dolaziš u situaciju da možeš čekati i do 20 sati na bolničkoj hitnoj jer nisi hitan, a ipak inzistiraš da budeš pregledan na najvišoj razini, bolničkoj tercijarnoj, onda to treba i platiti. Samo što su najavili da će se naplatiti takav pregled, navodi Strenja Linić, do 30 posto se smanjio broj pacijenata na hitnoj. 'Mi o cijeni od 150 kuna možemo razgovarati naravno, ali morate pacijentima reći da ne može narušavati i poskupljivati zdravstveni sustav zato što je odlučio doći u bolničku hitnu jer mu liječnik ne radi ili nije želio otići popodne', objasnila je mostovka i dodala da dolaziš u situaciju da ugrožavaš druge. 'Nitko neće biti nepregledan, ali će otići drugom liječniku', tvrdi ona. Strenja Linić je uvjerena da će neka vlada morati kad-tad donijeti ovakav zakon.
SDP neće nastaviti ovakvu reformu hitne
Međutim, čini se u HDZ-u ne vjeruju da će to biti u ovom sazivu. Milinović kaže da je prilikom pokušaja izglasavanja pao kvorum i budući da je Sabor raspušten 15. srpnja, nema mnogo manevarskog prostora da se reforma spasi. 'Možda se predsjednik Sabora Željko Reiner i ministar Nakić nekako koordiniraju, ali smatram da više neće biti sjednice Sabora', mišljenja je Milinović.
Mrsić je uvjeren da je u ponedjeljak nakon neuspjelog pokušaja izglasavanja došao definitivni kraj te je otišla u povijest reforma gdje se umjesto reformskih zahvata u zdravstvu sustav pokušao sanirati na teret građana. Ako SDP dođe na vlast, neće raditi na reformi hitne na ovaj način. 'Mi smo to jasno i rekli da se ne može racionalizacija sustava raditi preko leđa građana što smo i pokazali kao prethodna vlada s osamostaljivanjem HZZO-a i masterplanom bolnica. Sasvim sigurno ovo što je sada pokušano jedan je neuspio eksperiment, uostalom kao i cijela vlada koja uopće nije ni postojala', zaključio je Mrsić.
