Na situaciju s koronavirusom osvrnuo se HRAST-ov Hrvoje Zekanović, koji je kazao da su mu se prije mjesec i pol kada je spomenuo koronavirus kolege u sabornici podsmijehivali.

'U Italiji je situacija katastrofa, tenkovi su na ulicama. Deset tisuća oboljelih, preko 600 umrlih. Dvije tisuće oboljelih u Francuskoj i Njemačkoj. SAD koje su bile imune danas bilježe tisuću oboljelih, imamo Nacionalnu gardu u New Yorku i izvanredno stanje u Kaliforniji. Mene zanima jesmo li mi spremni. Je li Hrvatska spremna na ovaj izazov ili će se neki kolege iza sabornice i predsjednik Vlade podsjehivati ovom mom legitimnom pitanju', kazao je Zekanović.

Premijera i ministra zdravstva Vilija Beroša upitao je da mu odgovore ima li Hrvatska dovoljno sanitetskog materijala, maskica, dezinficijensa, respiratora.

Osvrnuo se i na micanje bisti s Pantovčaka, kazavši kako je predsjednik Zoran Milanović maknuo biste hrvatskih velikana.

'Oni tamo nemaju više mjesto jer je bilo pitanje predsjedniku hoće li vratiti zločinca ili maknuti velikane. On je napravio ovo drugo jer smatra da im je mjesto u muzeju. Politici koju on zaustupa ne da je mjesto u muzeju nego nije mjesto ni u jednom javnom prostoru. Na ovaj način izjednačiti hrvatske velikane i jednog čovjeka koji nije zaslužio mjesto bilo gdje je nedopustivo. Milanović je zaboravio da Hrvatska ima svoju povijest i da ovi ljudi zaslužuju svoje mjesto u uredu predsjednika', kazao je Zekanović.

Utjecaj koronavirusa na gospodarstvo bila je tema o kojoj je progovorio Mostov Božo Petrov.

'Zadnjih mjeseci cijeli svijet se trese pod krizom koronavirusa, taj virus pogađa sve i visokorazvijene i države trećeg svijeta. Utječe na naše zdravlje i na naše odnose, ali i na ekonomiju. Molim vas, nemojte zabiti glavu u pijesak kao nojevi kao što ste napravili 2008. Kad su zabili glavu u pijesak recesiju smo osjećali zadnjih deset godina. Ovi poremećaju na ekonomskom tržištu utjecat će na sve nas. Trebamo prilagoditi sve naše mjere i pripremiti gospodarstvo da se što prije izvuče iz onog što se događa. Niste veći od Kine i niste jači od Italije', kazao je Petrov, i predložio neke mjere o kojima je Most govorio još jučer.

GLAS-ov Goran Beus Richembergh apelirao je na Vladu da hitno pristupi rebalansu proračuna, zbog posljedica koje će ostaviti situacija s koronavirusom.

'Zbog unutarstranačkih izbora mnoge važne teme ne dolaze u prvi plan, ali alarmi zvone na najjače jer je svjetska ekonomija na pragu vrlo ozbiljne recesije. Tri najveća hrvatska vanjskotrgovinska partnera su u velikim problemima. Najveći su u Italiji. Turistička mobilnost ozbiljno pada. Slijedi scenario od kojih će se dugo oporavljati cijeli sektor. Situacija u našim hotelima i restoranima je teška, bukinzi su vrlo loši, situacija u Istri je teška, mnogi gradovi od Poreča do Rovinja zabilježit će zbog pada potrošnje velike gubitke. Moramo anticipirati stanje i u sektoru graditeljstva, već sada u turizmu nema novog zapošljavanja, i u sektoru kulture se očekuju drastični padovi. Treba pristupiti ozbiljnim korekcijama proračuna. Planirani prihodi bit će ozbiljno manji. Proračun će se morati korigirati prema dolje možda čak i za 10 milijardi', kazao je Beus Richembergh.

Apel Vladi uputio je i SDP-ov Peđa Grbin, koji je rekao da, iako se postavljaju pitanja zašto primjerice Slovenija radi više testova na koronavirus nego Hrvatska, njegova stranka daje punu potporu prije svega liječnicima, a onda i nastojanjima Vlade da se spriječi širenje koronavirusa.

'Ali ova epidemija ima očiti ekonomski aspekt. Ako pogledamo druge države članice Unije, Njemačka i Slovenija već su poduzele velike korake kako bi građanima i gospodarstvu olakšali sučeljavanje s krizom. S druge strane odgovor Vlade nažalost nije ovako promptan i ažuran', kazao je Grbin.

Kao zastupnik moji dolazi iz Istre rekao je da je ta regija već pogođena zbog koronavirusa i to i u sektoru turizma, ali i zbog poslovanja s Italijom. 'Kriza u Italiji neminovno se mora prenijet na Hrvatsku i od toga ne možemo pobjeći, Zato je pomoć gospodarstvu nužna ali ona nije dovoljna. Moramo pogledati i kakve posljedice ima za građane', kazao je Grbin.

Spomenuo se tu bivših radnika Uljanika, od kojih su mnogi posao potražili u Italiji, a sada ne mogu ići na svoja radna mjesta, a moraju platiti kredite, stanarine, režije.

'Vlada mora pod hitno pripremiti mjere kojima će olakšati ovu situaciju gospodarstvu i građanima. Te mjere moraju ići u smjeru poreznog rasterećenja i nametanja obveze bankama da posebno ugroženim osigura moratorij na otplatu njihovih obveza', kazao je Grbin.