Aktivisti Zelene akcije, uz potporu udruge UZOR iz Resnika, gdje se namjerava graditi spalionica otpada, u utorak su ispred zgrade zagrebačke Gradske uprave prosvjedovali tražeći da se javnost uključi u proces izrade studije izvodljivosti za planiranu spalionicu otpada te da građani upozore na kvalitetnija rješenja za unaprjeđenje sustava gospodarenja otpadom u Zagrebu
Aktivisti su istaknuli natpise na kojima je stajalo 'Što izvodite? Reciklirajte!' i 'Zdravlje nema cijenu - Ne spalionici'.
'Izrada studije jedna je od faza u provedbi štetnog Plana gospodarenja otpadom (PGO), donesenog prošle godine. Smatramo da će provedba tog plana imati velik negativan utjecaj na kvalitetu života građana te je nužno da se od građana prestanu skrivati informacije i da se uvaže njihove argumentirane primjedbe', rekao je Marko Košak iz Zelene akcije.
Objasnio je da je Gradska skupština u listopadu prošle godine donijela PGO do 2015. bez definiranih kapaciteta, tehnologije i financijskih sredstava za predviđenu spalionicu otpada. Rekao je da su to parametri važni za interes Zagrepčana, kojima se zato mora omogućiti da utječu na njihovo definiranje, pogotovo zato što je takav plan samo razvodnjena verzija prvotnog prijedloga, koji je predviđao kapacitet spalionice od 385.000 tona za cijenu od 2,7 milijarda kuna, što bi značilo poraz sustava gospodarenja otpadom i veliki financijski teret za građane.
'Naknadno definiranje tih parametara, koje se trenutačno provodi, neće unaprijediti sustav gospodarenja otpadom', istaknuo je Košak, dodajući kako se građanima mora omogućiti da na nj utječu jer je bilo kakvo ulaganje u spaljivanje vrlo skupo, negativno za recikliranje i stvara ovisnost o proizvodnji velikih količina miješanog otpada.
Rekao je kako ignoriranje argumentiranih primjedaba koje su tijekom javne rasprave poslali stručnjaci, udruge i građani, brzo izglasavanje izmjena Prostornog plana grada Zagreba te ukidanje statusa vodozaštitne zone s područja naselja Resnika za potrebe izgradnje spalionice dokazuju da se gradska vlast ne brine o javnom interesu i zaštiti okoliša, nego građane zastarjelom investicijom namjerava dovesti u dugoročnu ekonomsku ovisnost, bez ikakvog unaprjeđenja sustava gospodarenja otpadom.
Da se od donošenja tog plana sustav doista nije unaprijedio, najbolje dokazuje više od 400 divljih odlagališta glomaznog otpada koja su krajem prošle godine nastala u Zagrebu, rekao je Košak, dodajući da su ona 'rezultat zanemarivanja prioritetnih koraka u gospodarenju otpadom – prevencije nastanka, ponovne uporabe, odvojenog prikupljanja i recikliranja otpada'.
Istaknuo je kako se tim mjerama količine otpada mogu smanjiti više od 95 posto u odnosu prema ukupnoj količini, a spaljivanjem bi na godinu nastajalo oko 100.000 tona šljake za odlaganje te oko 10.000 tona toksičnog otpada za koji se mora skupo plaćati izvoz. Osim toga, kako je rekao, sustav mjera koje isključuju spaljivanje znatno je jeftiniji te se lako može sufinancirati iz EU fondova. Spaljivanje ima i negativan utjecaj na zdravlje ljudi i onečišćenje okoliša.
