Aktivisti Zelene akcije odaslali su taj zahtjev Vladi ispred Nacionalne i sveučilišne knjižnice, gdje su postavili transparent s natpisom "Ne možemo jesti plin! Širenje LNG-a nije rješenje!".

Zelena akcija smatra da LNG terminal nije rješenje za energetsku krizu, a ulagati 180 milijuna eura u infrastrukturu na fosilna goriva je štetno i neisplativo. Traže da se taj novac usmjeri u zelenu tehnologiju i mjere energetske štednje.

“Vlada se usmjerila isključivo na fosilna goriva i zaradu plinske industrije”, izjavila je Marija Mileta iz Zelene akcija.

Ustvrdila je da Vlada obmanjuje javnost o “spasonosnom” LNG terminalu, jer HEP i Ina trenutnim zakupom tog terminala zadovoljavaju tek 18 posto hrvatskih potreba.

Kao glavnu svrhu tog terminala navela je opskrbu plinom Mađarske, Slovenije i Slovačke, upitavši kakvu će korist od toga imati stanovnici Hrvatske.

Vlada koristi energetsku krizu za upitnu zaradu

Ustvrdila je i da cijena plina neće padati, a Hrvatska proširenjem LNG-a zamjenjuje ovisnost o jednom izvoru fosilnih goriva ovisnošću o drugim izvorima.

"To ne znači neovisnost jer smo i dalje ovisni o nekome”, istaknula je Mileta.

Novi plan Europske komisije za napuštanje uvoza nafte i plina iz Rusije, tzv. RePower EU, iz kojeg Vlada planira financirati dio proširenja terminala, predviđa 300 milijardi eura za cijelu Europu, prije svega za obnovljive izvore energije.

Unatoč tome, kaže Mileta, u Hrvatskoj nema ni spomena o ulaganjima u obnovljive izvore energije, najavljuju se ulaganja isključivo u LNG terminal i širenje plinovoda.

Tragičnim je ocijenila da Vlada energetsku krizu koristi za navodnu i upitnu zaradu, dok, primjerice, španjolska Vlada oporezuje dobit tvrtki koje profitiraju od energetske krize kako bi subvencionirala javni transport. 

U sadašnjem kaotičnom stanju gdje Vlada, navodno, ne zna što se događa u Ini, teško je povjerovati kako će nas izbaviti iz krize, smatraju u Zelenoj akciji.