U tom smislu, rekao je Bačić novinarima uoči sjednice Središnjeg odbora HDZ-a, izmjenom Ustava definirali bi kvorum odlučivanja, odnosno broj potrebnih glasova birača kako bi pojedino referendumsko pitanje prošlo.

Ako bi to značilo promjenu Ustava ili organskih zakona koji se u Saboru donose dvotrećinskom ili natpolovičnom većinom, za to pitanje trebalo bi biti 33 posto ukupnog broja birača u Hrvatskoj.

Ako bi se išlo u izmjenu zakona koji se donose običnom većinom u Saboru, tada bi kvorum odlučivanja bila četvrtina ukupnog broja birača.

Također bi se smanjio potreban broj potpisa za pokretanje referenduma s 10 posto biračkog tijela na 250.000, a rok za prikupljanje i dostavu potpisa produžio bi se s 15 na 40 dana.

Izmjenom Ustavnog zakona o Ustavnom sudu omogućilo bi se predreferendumsko utvrđivanje ustavnosti pojedinog referendumskog pitanja.

Time bi se prilikom pokretanja referendumske inicijative, a prije samog prikupljanja potpisa, omogućilo zastupnicima, predsjedniku Republike i Vladi da Ustavnom sudu postave pitanje je li takvo referendumsko pitanje u skladu s Ustavom. 

Ljudska prava ne mogu se propitivati na referendumu

Istim zakonom propisali bi da se teme koje se odnose na Ustavom utvrđena ljudska prava ne mogu propitivati na referendumu.

"To je okvir koji bi predložili našim kolegama u Saboru i tijekom sutrašnjeg dana ćemo početi razgovore s oporbenim klubovima oko izmjene Ustava i Ustavnog zakona o Ustavnom sudu", rekao je Bačić.

Dodao je kako je prijedlog izmjena proizišao iz rasprave u prvom čitanju Zakona o referendumu, gdje su ocijenili da su gotovo svi saborski klubovi zainteresirani za izmjenu Ustava i Ustavnog zakona kako bi referendum i njegovu provedbu učinili demokratičnim.

Ako ne dođe do konsenzusa ili ako će oporba imati neke preduvjete, Bačić kaže da će vladajuća većina morati ići u donošenje Zakona o referendumu koji je u drugom čitanju, a on će donekle poboljšati postojeću referendumsku legislativu, ali ne onako kako ocjenjuju poželjnim.

"Cilj nam je urediti nešto što do sada nije bilo uređeno. U Hrvatskoj se diže silna društvena energija kako bi se pristupilo referendumu, a onda na kraju utvrdimo da je ta energija potrošena za ništa jer je Ustavni sud utvrdio da pitanje nije bilo u skladu s Ustavom", istaknuo je.

To žele izbjeći i referendum učiniti dostupnijim na transparentniji način kako ne bi bilo "dubioza" tijekom provedbe referenduma o ispravnosti postupanja državnih tijela i Ustavnog suda.

Sve drugo što pojedine političke stranke procjenjuju potrebnim može se raspravljati u nekom drugom postupku, a ovaj put žele donijeti nešto o čemu imaju zajednički stav.