Zanimljivo je da je skup na otvorenom, na jednom od centralnih zagrebačkih trgova, prošao bez provokacija, dobacivanja prolaznika ili sličnih incidenata koji su se mogli očekivati u trenutku dok zemlja roni sve dublje u krizu, Vladi pada popularnost, a oporbeni HDZ sa saveznicima pokušava potaknuti bijes nezadovoljnih građana protiv 'crvenih'. U tom smislu riskantna odluka da se promocija održi u uvjetima koje je nemoguće kontrolirati (među građane su se spustili i premijer Zoran Milanović, šefica diplomacije Vesna Pusić te ministar rada Mirando Mrsić) pokazala se uspješnom.

S druge strane, koalicija dvije najjače vladajuće partije te stranke umirovljenika nije privukla pažnju osobito velikog broja građana, ako iz okupljene mase izuzmemo stranačke aktiviste i novinare. Veliko je pitanje koliko će ljudi uopće izaći na izbore u nedjelju i neće li se dogoditi još jedna demonstracija nepovjerenja građana u hrvatsku demokraciju. Prema mišljenju mnogih upućenih, veliku odgovornost za to snosi aktualni političko-medijski aparat koji nije učinio gotovo ništa kako bi objasnio građanima značaj izbora za Europski parlament te otvorio medijski prostor debati i kandidatima alternativnih političkih opcija. Čuju se argumenti da 'tretman građana poput statista' odgovara primarno SDP-u i HDZ-u kako bi bez puno rizika progurali svoje kandidate u Bruxelles i Strasbourg.

Za razliku od HDZ-ove koalicije, koja je dan ranije održala tematski sličan (no civilizacijski izrazito različit) skup na kojem su govornici gotovo unisono pozivali na rušenje 'nenarodne crvene vlasti' tražeći u sebi karakteristike 'pravog hrvatstva', govornici na Cvjetnom trgu 'crne' praktički nisu ni spomenuli. Bavili su se Europom, izazovima ulaska u Europsku uniju, svojim shvaćanjem europejstva i kontinenta bez granica. Njihove glavne protivnike spomenuo je indirektno, kroz  nekoliko aluzija, tek Zoran Milanović kao zadnji govornik.

Nositelj liste, SDP-ov Tonino Picula, na pozornicu je dovodio jednog po jednog od 12 kandidata, među kojima je čak sedam žena. Kandidati su u kratkim obraćanjima govorili o područjima svojih posebnih interesa u radu Europskog parlamenta. Snježana Španjol predstavljena je kao stručnjakinja za pitanja poljoprivrede unutar EU-a, Melita Mulić kao kompetentna na području ljudskih prava, ravnopravnosti spolova i manjina, Ivica Lukanović kao zagovornik politike socijalne pravde i solidarnosti, HNS-ova Vedrana Gujić kao specijalist za vanjsku politiku i europske integracije.

Sabina Glasovac željela bi se angažirati oko odgoja, obrazovanja i pomaganja mladih u pronalasku zaposlenja, HSU-ova Marija Ilić oko socijalne pravde i rodne ravnopravnosti, bivši ministar obrane, HNS-ov Jozo Radoš, ima, tvrde, širok spektar interesa i kompetencija. Sandra Petrović Jakovina specijalizirala se za pravosuđe i zakonodavstvo unutar EU-a. Oleg Valjalo je koalicijski izbor za pitanja turizma, Marino Baldini za kulturu, a Biljana Borzan za zdravstvo.

'Nakon dugog pristupnog procesa, ulazimo u EU kao najspremnija nova članica. To je zasluga mnogih – ne samo jedne stranke. Želimo kroz Europski parlament zaustaviti puzajuću ksenofobiju i konzervativizam, koji dolazi od onih koji su i doveli Europu do sadašnje krize. Njima treba reći: 'Ne!' poručio je Tonino Picula koji će uspjehom smatrati ako njegova lista osvoji najmanje šest od 12 mandata.

Milanović je pak rekao da treba reći: 'Ne!' onima koji u Hrvatskoj dijele ljude na domaće i goste (aluzija na Ružu Tomašić iz HSP-a dr. Ante Starčević). Poručio je da Europa nije prostor u kojem se čovjeka pita za porijeklo, nego se gleda koliko je pametan i marljiv.

'Ne postoji više podjela na lijeve i desne, podjela iz 2. svjetskog rata. Postoji podjela na one koji žele red, poredak, zakone, društvo u kojem prosperiraju oni koji zakone poštuju. I postoje oni koji pravila preziru, koji im se rugaju, koji su cinici', kazao je Milanović i poručio građanima da im se isplati odvojiti nekoliko minuta u nedjelju kako bi dali svoj glas opciji koju smatraju najprihvatljivijom. A opcija ima podosta - čak 28.