Da za tražitelje posla ni preko ljeta nema predaha, pokazuje podatak da 50 posto ispitanika tijekom ljeta aktivnije nego inače pristupa traženju posla. Za 46 posto ispitanika traženje posla ipak ne ovisi o godišnjem dobu. Tek 4 posto ispitanika navodi da ljeti ne traži posao.

Kada je slanje otvorenih molbi u pitanju, 40 posto nezaposlenih ih šalje cijele godine. Da 'ljetno' traženje posla može biti dobra priprema za jesen, smatra trećina ispitanika (33 posto) koji upravo tada šalju otvorene molbe. Njih 27 posto ne vjeruje u njihovu snagu te čekaju da se otvori natječaj.

Rad na unapređenju znanja i vještina također nije aktivnost rezervirana samo za ljeto. Čak 60 posto nezaposlenih radi na sebi cijele godine, dok ih petina (20 posto) bira ljeto kao idealno doba godine. Preostala petina (20 posto) ljeto koristiti za odmor.

Od ispitanika koji ljeto koriste za usavršavanje, većina (66 posto) čita knjige, dok ih se polovica (50 posto) bavi kreativnim radom. Malo manje od trećine uči strani jezik (27 posto), a informatičke tečajeve pohađa njih 10 posto.

Dok nezaposleni koriste ljeto za usavršavanje i traženje posla, zaposleni iščekuju godišnji odmor da bi 'napunili baterije'.

Ispitanici koji su u radnom odnosu u prosjeku dobivaju 23 dana godišnjeg odmora koje njih 77 posto iskoristi u dva ili više manjih odmora. Njih 15 posto iskoristi odjednom godišnji odmor, a preostalih 8 posto uopće ne ide na odmor.

Na godišnjem o svojim poslovnim obavezama ponekad razmišlja 47 posto ispitanika, dok se 28 posto ispitanika često, svjesno ili nesvjesno, 'zamara' mislima o situaciji na poslu. Preostalih 25 posto ispitanika ipak se uspije u potpunosti 'isključiti'.

Rezultati istraživanja pokazuju da žene (67 posto) češće razmišljaju o poslu nego što to čine muškarci (33 posto).

Poslovne obveze tijekom godišnjeg odmora rješava 78 posto ispitanika, ali samo hitne situacije, dok 19 posto ispitanika ipak obavlja određeni dio posla da bi si olakšali povratak na radno mjesto nakon odmora. Preostalih 3 posto ispitanika radi to samo zadnja dva dana godišnjeg odmora.

Oko 42 posto ispitanika ne provjerava situaciju na poslu tijekom godišnjeg odmora. Stanje na poslu svakodnevno provjerava 13 posto ispitanika.

Svojim kolegama vjeruje 52 posto ispitanika, stoga se ne brinu o poslu kada se odmaraju. Njih 25 posto ipak se brine jesu li napravili sve što treba prije nego su otišli na godišnji odmor. Dio ispitanika, njih 15 posto, razmišlja jesu li ostavili posao 'u dobrim rukama'. Preostalih 8 posto ima drugačije 'strahove', odnosno boje se da će zbog hitnih situacija morati prekinuti dugo iščekivani odmor i vratiti se na posao.

Kada je riječ o provjeravanju službenog e-maila tijekom godišnjeg odmora, trećina ispitanika (30 posto) voli ga svakodnevno provjeriti, dok ih 26 posto nema službenu e-mail adresu. Petina ispitanika (22 posto) samo povremeno provjeri situaciju, a preostala petina (22 posto) uopće ne provjerava e-mail

Da su zaposlenici odgovorni prema svojim poslodavcima, pokazuje podatak da ih 58 posto odgovara na pozive iz tvrtke jer pretpostavljaju da su važni. Dok 14 posto ispitanika odgovori kasnije na poziv, njih 13 posto se javlja na poziv samo ako je s druge strane nadređeni. Njih 10 posto se ipak javi ukoliko je 'onaj s druge strane' uporan, a 3 posto jednostavno ignorira poziv. Preostalih 2 posto ispitanika da mobitel članu obitelji da se javi.

Koliko god pozivi na godišnjem odmoru mogu iritirati, 39 posto ispitanika smatra da se treba javiti jer ih ne bi zvali da situacija nije hitna. No trećinu ispitanika (33 posto) ipak smeta poziv ukoliko je to situacija koja je mogla pričekati povratak s godišnjeg odmora.

Petina ispitanika (22 posto) ne želi da ih se na odmoru smeta pozivima, a njih 6 posto uopće ne prima pozive s posla.