Jesu li izmjene Kaznenog zakona o curenju informacija udarac na medijske slobode, kako tvrdi oporba, ili zaštita kaznenog postupka, kako kažu vladajući? Što će donijeti strože zakonske odredbe za otkrivanje sadržaja istrage? Je li trebalo odvojeno glasati o uvrštavanju femicida među kaznena djela? O tome se raspravljalo u emisiji Otvoreno HTV-a urednice i voditeljice Zrinke Grancarić
Burna rasprava bila je u četvrtak u sabornici oko izmjena kaznenog zakona. Tako se i očekivalo s obzirom na sve ono što je prošlo kroz polemiku u prethodnim mjesecima, od kada je najavljena ova izmjena zakona. O curenju informacija ili službenom kaznenom djelu neovlaštenog otkrivanja sadržaja iz nejavnog djela kaznenog postupka te što će donijeti na početku emisije HTV-a Otvoreno govorio je Nikola Mažar (HDZ).
vezane vijesti
'Danas smo imali dvije bitne izmjene. Prije svega, borba protiv nasilja u društvu, rodno uvjetovanog prema ženama, borba protiv nasilja u obitelji, protiv djece, pokazivanje nulte tolerancije. Time se penjemo u europski vrh. I drugo, ovo što ste rekli, neovlašteno curenje informacija iz nejavnog djela kaznenog postupka. Tu također štitimo ustavna prava prije svega svih sudionika kaznenog postupka, pravna pravičnost postupka, ali i time ulazimo u krug modernih kaznenih zakonodavstava Vijeća Europe i Europske unije i idemo uz bok sa svim drugim razvijenim demokratskim državama', istaknuo je Mažar.
Anka Mrak Taritaš (GLAS) rekla je kako je lijepo slušati Mažara kako je lijepo složio taj paket.
'Ono što smo mi cijelo vrijeme govorili, ukazivali na to da, još kad je bilo u javnoj raspravi, da nije dobro da u istom paketu bude tema femicida i tema curenja informacija. Mi sa svojim zakonodavstvom uvijek trebamo ići korak naprijed. Ja bih rekla da nema nitko čarobni štapić i ne može napraviti nešto više. Ali uopće taj famozni članak 307 A je izazvao velike polemike i treba izazvati velike polemike. Vladajući su cijelo vrijeme pokušali reći da se pretjeruje, da tu neće biti nekakvih velikih stvari i sve ostalo. No, međutim, mislim da je u jednoj liberalnoj demokraciji, što mi jesmo i trebali bi biti, jako je važna je sloboda medija', rekla je Mrak Taritaš. Dodala je kako je važna mogućnost da neke stvari javnost zna. I javnost će ovako i onako doznati, smatra.
'Ono što smo ukazivali je da je trebalo imati hrabrosti i odlučnosti odvojiti ta dva djela kaznenog zakona. Sve vezano uz femicid, potpisujemo ovaj čas i uopće nema dileme. Sigurna sam da svi u sabornici to potpisujemo jednoglasno. A za dio koji je vezan uz curenje informacija ili tzv. Lex AP imamo različita mišljenja, različite stavove. Stavljanje toga u isti paket nije dobro. To je inače običaj HDZ-a, da stave u isti paket. Nije to prvi put, ali ja se duboko nadam da je zadnji'. naglasila je. Što se tiče glasovanja o zakonu rekla je da će svaki klub zasebno donijeti odluku. No smatra da uopće nema dileme da će proći - vladajući su se odlučili da prođe i proći će točno onako kako oni hoće, smatra.
'Ovo je prvo čitanje zakona, imamo mogućnosti do drugog čitanja, ali smo se već naučili da nema tu nekakvih velikih razlika. Još kad je bilo u javnoj raspravi upozoravala sam i govorila i rekla da nije dobro da to svoje bude zajedno. Imali smo već slučajeva baš kod kaznenog zakona i kod nekih drugih zakona gdje smo odvojili teme. Ovdje je jednako tako trebalo odvojiti teme', navela je Mrak Taritaš.
Darko Klasić (HSLS) je rekao kako nakon izmjena Kaznenog zakona o curenju informacija neće biti progona novinara.
'Ono što je nama bilo bitno u ovom zakonu je da zaštitimo onaj najranjiviji dio društva od nasilja, to su naše žene, a s druge strane i da se zaštite sami novinari koji su izvučeni. Vidimo da je tu i taj zakon evoluirao iz onog prvog prijedloga gdje novinari su bili obuhvaćeni, evo kroz javnu raspravu taj dio je izdvojen', rekao je. Istaknuo je da će novinari i dalje moći pisati i objavljivati što god hoće, i da oni ne potpadaju pod taj dio zakona.
'To je ono što je nama kao liberalima bilo bitno - da javnost ima pravo znati. Normalno da te informacije trebaju biti ograničene', naveo je. Smatra kako nije dopustivo da za vrijeme nekakvih predistražnih postupaka izlaze cijeli spisi. 'Ne pričamo ovdje samo o političarima, možemo pričati i o drugim segmentima s kojima se i državno odvjetništvo i policija bave. Od organiziranog kriminala, do sada je bilo bezbroj primjera da se je kompromitirao sami tijek i istrage ili da se upozorilo neke dionike tih istraga na temelju propusta u tajnosti podataka', rekao je Klasić.
Mišel Jakšić (SDP) smatra da je širenje zakonskih odredbi koje su se odnosile na prvi dio istrage, dakle na prikupljanje dokaza i policijsku istragu kada se također nije smjelo objavljivati ništa, na takozvani nejavni dio, apsolutni kukavičluk.
'Skrivati se iza femicida i zaštite žena od nasilja i kroz to nametati ovo što se nametnulo to je apsolutni kukavičluk i apsolutni bezobrazluk prema svim žrtvama. Tu bih isto tako htio dodati da nismo mi baš kad pričamo o pravima žena i zaštiti od nasilja imali toliko loše zakone ni do sada. Samo smo imali jako puno slučajeva gdje je sustav apsolutno zakazao. Možemo se sjetiti bezbroj primjera teškog nasilja u obitelji pa čak i ubojstava gdje kad se klupko krenulo odmotavati, saznalo se da se puno toga institucionalno pokušavalo napraviti, ali su institucije iz raznih razloga šutjele. Apsolutno podržavamo femicid bez obzira na ovo kukavičko jaje i ovaj kukavičluk', reao je Jakšić.
Podsjetio je na događaj od prije 30 godna kad se pojavila priča o zabrani rada Radija 101 jer su bili prekritični prema tadašnjoj vlasti. 'Tada je izašlo 100.000 ljudi na Zagrebački trg. Danas se to neće dogoditi jer nismo u stanju nacije takvome da bi se to dogodilo, ali ovo je vrlo slično onome što se događalo tada. Netko je odlučio da se više neće spominjati ničiji politički inicijali i da će na taj način pokušati kontrolirati svoju štetu. Hoćemo li to nazvati Lex AP, hoćemo li to nazvati Zaustavite Reuters, svejedno je. Ovo je vrlo, vrlo ružan udar na demokraciju i na transparentnost u Republici Hrvatskoj'.
Smatra da se sakrivati iza razvijenih zapadnih zemlje poput Estonije i Finske apsolutno deplasirano. 'U Estoniji i Finskoj ministri daju ostavke maltene ako se krivo parkiraju i budu uhvaćeni. A kod nas smo imali situacije, kod Banožića, kod Gorana Marića, mogao bih nabrojiti cijelu plejadu HDZ-ovih ministara, gdje je bio pritisak oporbe, gdje je bio pritisak javnosti, gdje je bio pritisak medija, gdje su zapravo i HDZ-ovci sami među sobom molili premijera da ih makne, pa ih se nije micalo za puno teže stvari nego što je krivo parkiranje. I sada se pozivati na Estoniju i Finsku nema apsolutno nikakvog smisla i mislim da je apsolutno van svake forme', naglasio je Jakšić.
Dodao je da se sada traži jako puno rješenja kako da se zatvori gdje eventualno neka informacija procuri. 'Koliko u Hrvatskoj prođe od početka nekakve istrage, pogotovo od spektakularnih uhićenja, do podizanja optužnice. Danas je 2024. godina, mi optužnicu za Agrokor još nemamo, a priča je krenula 2017. I to ima hrabrosti i volje rješavati u uredu premijera, ali zato mi do danas nismo dobili odgovor na puno banalnija pitanja, možda i važnija, gdje i na kome su pukle mjere kod bivše državne tajnice, kod direktora jedne javne firme, isto tako iz kvote HDZ-a. Taj odgovor nemamo, iako svi znamo da mjere ne provodi tisuću ljudi, provodi ih nekoliko ljudi. Pričalo se da su mjere pukle, bilo je napisano o tome, bilo je upita, do dana današnjeg mi to ne znamo', naveo je Jakšić.
Spomenuo je izjavu kolege Arsena Bauka za koju misli da najbolje iščitava ovo što se danas događalo. 'Ovo je zakon i zakonodavna promjena koja će zaštititi nemoćne žene i moćnog muškarca. To je to', zaključio je Jakšić.
