13-ica na listi

Živi zid zbog Brodosplita podnosi kaznenu prijavu protiv Debeljaka te nekoliko premijera i ministara

15.03.2019 u 13:12

Bionic
Reading

Iz Živog zida u petak su najavili da će podnijeti kaznenu prijavu protiv 13 osoba zbog, kako kažu, gospodarskih i financijskih malverzacija u Brodosplitu, među njima i protiv vlasnika tog splitskog brodogradilišta Tomislava Debeljaka te osmočlane Uprave, kao i protiv aktualnog i bivših premijera Andreja Plenkovića, Tihomira Oreškovića i Zorana Milanovića te bivšeg ministra gospodarstva, danas čelnika HNS-a Ivana Vrdoljaka

Predsjednik Živog zida Ivan Sinčić je na konferenciji za novinare u Saboru rekao kako na temelju nalaza Državnog ureda za reviziju, ali i svjedočanstva radnika, sve spomenute osobe kaznenom prijavom sumnjiči da su u razdoblju od 2012. do danas počinili niz kaznenih djela.

Riječ je o zlouporabama povjerenja u gospodarskom poslovanju, prijevarama u gospodarskom poslovanju, utajama poreza ili carine, subvencijskih prijevara, zločinačkom udruživanju, zlouporabama položaja i ovlasti te trgovanja utjecajem.

Subvencije od 1,5 milijardi kuna trošene nenamjenski - Debeljak je trebao napraviti 14 brodova, a nije nijedan

"Državna revizija i tvrtka Hrvatska brodogradnja-Jadranbrod, koja podnosi izvješća o privatizaciji i restrukturiranju velikih hrvatskih brodogradilišta, utvrdili su da je Brodosplitu od 2012. do 2017. godine dano 1,5 milijardi kuna subvencija, ali su te potpore trošene nenamjenski. Prema planu restrukturiranja, Debeljak je trebao napraviti 14 brodova u 27 mjeseci, a nije napravio nijedan", istaknuo je Sinčić.

Debeljak je, dodao je, trebao i svake sljedeće godine graditi pet brodova te uložiti 2,4 milijarde kuna svog kapitala na 1,5 milijardu koju je dala država, "no to nije učinio, niti će, a nema ni dovoljnu zaposlenost". Premda je dokazano da Debeljak nije ispoštovao prijašnje ugovore s državom, naglasio je, sada mu se ipak želi dati i Uljanik grupa.

Naglasio je kako s obzirom na nalaz revizije, koji govori o teškim nepravilnostima u upravljanju i restrukturiranju Brodosplita, država ima pravo tražiti poništenje ugovora, povrat novca koji je dan, ali iz nekoga razloga to ne radi.

Na Maršalovim otocima osnovano na desetine poduzeća koja su sklapala ugovor s Brodosplitom

"Od 2013. godine na Maršalovim otocima osnovano je desetine poduzeća, koja su navedena u našoj kaznenoj prijavi i koja su sklapala ugovor s Brodosplitom. Prema našim informacijama, njihov vlasnik i osnivač je Tomislav Debeljak, što znači da je sam sa sobom sklapao poslove, a država je preko HPB-a i HBOR-a plasirala novac za te poslove, a kako brodova nema i neće ih ni biti, sve je na klimavim nogama i očekujemo nezgodan scenarij", poručio je Sinčić

"U HPB-u ovih dana nije ugodno, panika je jer shvaćaju što se događa i da su davali novac bez ikakvih kolaterala i u državu koja je bila na crnoj listi EU zbog utaje poreza i drugih problema", dodao je.

Upozorio je da je država spremna opet Debeljaku predati Uljanik grupu i plaćati stare dugove, iako nije napravila službenu procjenu koliko oni uistinu iznose.

Namjerno se napuhuju cifre za Uljanik kako bi se izvukao novac od države

"Ministar Horvat iznosi razne cifre, je li riječ o procjeni Ministarstva gospodarstva ili je te informacije dobio od Debeljaka? Ne vjerujem ni ministru ni Debeljaku, namjerno se napuhuju cifre da se izvuče novac od države, prikazuje se nerealno stanje kako bi se izvukao novac poreznih obveznika“, rekao je Sinčić.

Najavio je da će idućih tjedana podnijeti prijave i protiv ostalih brodogradilišta. "Našu brodogradnju smo dali neozbiljnim ljudima s kojima će se moći igrati monopoly, igra čiji su temelj financije, ali nije se to moglo napraviti bez čvrste sprege s politikom“, smatra Sinčić.

Njegov stranački kolega Branimir Bunjac rješenje za hrvatsku brodogradnju vidi u objedinjavanju na nacionalnom nivou.

"Treba sustavno riješiti sva brodogradilišta, a ne jedno po jedno. Trebamo jedan nacionalni tim koji će u razumnom roku od 90 dana napraviti strategiju što će se događati u idućih 10 godina, maknuti politiku iz odlučivanja, poništiti pretvorbu škverova. Tek tada mogu krenuti pravednim smjerom, kojim bi mogla krenuti industrijska proizvodnja, rasti izvoz, a mogla bi se sačuvati i radna mjesta“, poručio je Bunjac.