Pilot MIG-a Stanko Hrženjak
Izvor: Pixsell / Autor: tportal.hr
Pilot MIG-a Stanko Hrženjak
Izvor: Pixsell / Autor: tportal.hr
HEROJ STANKO HRŽENJAK
O profesionalnom putu Stanka Hrženjaka i njegovoj jučerašnjoj akciji - katapultiranju iz gorućeg MiG-a, razgovarali smo s Danijelom Borovićem, umirovljenim pukovnikom HV-a, koji je kao vojni pilot iz JNA 1992. preletio iz Bihaća u Pulu i tako Hrvatskoj stavio na raspolaganje prvi nadzvučni borbeni zrakoplov MIG-21
'Sreća, znanje i iskustvo zaslužni su što je Stanko uspješno i profesionalno riješio izvanrednu situaciju koja je mogla završiti najtežim posljedicama', kaže u razgovoru za tportal umirovljeni pukovnik HV-a Danijel Borović, koji je kao vojni pilot iz JNA 1992. preletio iz Bihaća u Pulu i tako Hrvatskoj stavio na raspolaganje prvi nadzvučni borbeni zrakoplov MIG-21
S obzirom na to da je zajedno s Rudolfom Perešinom ustrojio 1. lovačku eskadrilu HRZ-a te prvo postao zamjenik njezina zapovjednika, a od 1995. pa do umirovljenja 2003. i njezin zapovjednik, Danijel Borović dobro poznaje letačke sposobnosti pukovnika Stanka Hrženjaka, koji se u utorak spasio katapultiranjem iz plamtećeg MiG-a 21 nakon što ga je usmjerio na nenaseljeno područje kod Velike Gorice gdje se i srušio.
'Hrženjak je bio zadnja generacija Zrakoplovne vojne akademije u Zadru koja zbog ratnih zbivanja u Sloveniji nije imala ni promociju 1991., nego su se javili u Hrvatsko ratno zrakoplovstvo', govori Borović.
Hrženjak je tako postao jedan od dvojice najmlađih pilota prve lovačke eskadrile, i kada su u Hrvatsku stigli prvi zrakoplovi MIG-21, nastavio je obuku za pilota borbenog zrakoplova. Sukladno postignutom stupnju osposobljenosti, sudjelovao je u Oluji kao pilot borbenog zrakoplova na određenim vrstama letačkih zadaća, naglašava Borović govoreći od 46-godišnjem vojnom pilotu koji je rodom iz Vratnog u Varaždinskoj županiji.
Nakon domovinskog rata, Hrženjak je živio u Puli i radio u 92. zrakoplovnoj bazi gdje je jedno vrijeme bio i zapovjednik, a nakon što je ona zatvorena, 2008. odlazi s obitelji u Zagreb. 'Budući da sam do umirovljenja bio zapovjednik 1. lovačke eskadrile HRZ-a, viđao sam se s Hrženjakom kojemu sam godinama bio nastavnik i instruktor letenja. Svaki pilot drugačije reagira, a on je pozorno slušao, usvajao znanja i pripremao se. Da nije tako, ne bi letio već dvadesetak godina borbenim zrakoplovima', upozorava Borović koji je tijekom vojne karijere MIG-21 letio točno 21 godinu.
Opasno katapultiranje
Tijekom obuke, kako dodaje, piloti se obučavaju za redovne stvari, ali i neželjene situacije kakva se zbila nakon što je Hrženjak bezuspješno pokušavao ispustiti i zabraviti stajni trap i spustiti se na pistu aerodroma Pleso, nakon sudjelovanja u proslavi Dana pobjede i domovinske zahvalnosti.
'Pilot će instinktivno dati sve od sebe da spasi zrakoplov. No nakon bezuspješnih pokušaja izvlačenja stajnog trapa i okolnosti zbog kojih mu se život našao u opasnosti, odlučio je MIG usmjeriti prema nenaseljenom području i katapultirati se, što je vrlo opasno. Naime, MIG 21 kao nadzvučni zrakoplov leti velikom brzinom pa postoji opasnost da vas prilikom katapultiranja sustigne i udari rep aviona. Da se to ne bi dogodilo, ispod sjedala pilota nalaze se raketna punjenja zahvaljujući kojem dobivate ubrzanje od 20 g, pa za svega 0,25 sekundi izletite 45 metara uvis. Kod toga je najvažnije zauzeti dobar položaj u sjedištu, jer se u suprotnom, zbog velike brzine katapultiranja događaju povrede vratnih ili pršljenova donjeg dijela leđa', objašnjava Borović.
I mlađi zrakoplovi, kako naglašava, mogu imati problema s hidraulikom za podizanje kotača, tako da tek treba utvrditi zašto je zatajila, odnosno zašto se zapalio stari zrakoplov koji je letio zbog kašnjenja i drugih problema remonta mlađih MIG-ova u Ukrajini.
Borović ne dvoji oko toga treba li Hrvatska imati ratno zrakoplovstvo, točnije lovačku eskadrilu. 'Hrvatska je prema Ustavu suverena, a da bi to bila, mora, uz ostalo, imati nadzor nad kopnom, morem i svojim nebom. A za potonje nužno je imati lovačku komponentu, kao što na moru imamo adekvatne brodove. Naravno, sve sukladno mogućnostima', naglašava Borović te upozorava da vlastito vojno zrakoplovstvo utječe i na školovanje vojnih pilota od kojih je nemali broj zadnjih godina završio u civilnom zrakoplovstvu uz minimalno doškolovanje.
'Za potpuno uvježbanog borbenog pilota, uz standardnu izobrazbu i obuku vojnih pilota, potrebno je još nekoliko godina učenja i vježbanja. Naravno, možete angažirati ili kupiti stranca, ali to nije to', završava Borović.