Projekt uređenja te špilje je sa 80 posto sredstava sufinancirao Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a sa 20 posto sredstava Javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjima na području Zagrebačke županije 'Zeleni prsten'. U sklopu projekta uređena je rasvjeta, staza, ulaz u špilju i pješački pristup.

Otruševečka odnosno 'Grgosova špilja' nalazi se na početku sela Otruševec. Otkrio ju je 1973. Josip Grgos, po kojemu je i dobila ime, koji je, kako je rekao, godinama u brdu skupljao kamenje za gašenje vapna. 'Grgosova špilja' je 1974. zaštićena kao dragocjeni geomorfološki spomenik prirode. Špilja je bogata sigama, ima dvije dvorane, visoka je 19 metara, a dugačka 30 metara. Josip Grgos je 2007. otkrio novu špilju, u susjedstvu prve, bogatu sigama, koja ima tri dvorane i dugačka je 130 metara.

Ministar Zmajlović je izjavio da su špilje, pored toga što predstavljaju prirodno bogatstvo Hrvatske, i turistička atrakcija. 'Zato ulaganje u ovu špilju, koje se nadovezuje i na napor i višegodišnji trud ovih ljudi ovdje (Josipa Grgosa s obitelji), zapravo stvara novu dodanu vrijednost i zato je ovo dobar primjer kako možemo na održivi, pametan, mudar način prirodna bogatstva upotrijebiti i za razvoj', istaknuo je Zmajlović.

Dodao je kako je 'Grgosova špilja' dobar primjer kako zaštita prirode i turizam mogu ići skupa. 'Postoje određena pravila kako da omogućimo posjećivanje ovakvih lokaliteta, a da se zapravo ta prirodna vrijednost ne naruši', pojasnio je ministar. Vjeruje da će 'Grgosova špilja' i taj lokalitet imati veliki značaj za daljnji turistički razvoj grada Samobora.

Istaknuo je da se ulaže i u druge špilje u Hrvatskoj, putem različitih izvora - iz Europske unije, EU fondova, iz zajma Svjetske banke, Projekta integracije ekološke mreže Natura 2000. Rekao je da iz tih projekata financiraju uređenje špilje 'Vrlovke' u Karlovačkoj županiji te špilje 'Veternice' u Parku prirode Medvednica. Podsjetio je da je 2012. obnovljena špilja 'Lokvarka' u Lokvama u Primorsko-goranskoj županiji te je u toj špilji omogućeno posjećivanje.

Istaknuo je da će te špilje sigurno izgenerirati novi broj posjetitelja, jer one predstavljaju turističku atrakciju i puno znače i za lokalnu zajednicu. Dosad je u održivi razvoj zaštićenih područja uloženo oko 400 milijuna kuna, a u pripremi za EU sufinanciranje su projekti vrijedni 550 milijuna kuna. Za projekte iz prirode do 2020. Hrvatskoj je iz EU fondova dostupno više od 1,7 milijardi kuna.

Jana Bedek iz Državnog zavoda za zaštitu prirode rekla je da Hrvatska ima sreću da oko pola njezine površine pripada kršu Dinarida koji je 'svjetska vruća točka bioraznolikosti špiljske faune' te da to državi daje veliku obavezu da istraži, prikupi informacije i zaštiti te špilje. U Hrvatskoj je dosad istraženo više od 9000 špilja. Velik broj špilja nalazi se u zaštićenim područjima koje zbog svoje atraktivnosti predstavljaju veliko prirodno bogatstvo, ali i priliku za privlačenje novih posjetitelja i održivi razvoj.

Trenutno se provodi projekt prikupljanja podataka i izrade Katastra speleoloških objekata, vrijedan milijun kuna. Projekt će se realizirati u suradnji sa speleološkim udrugama, a podaci o prvih 1000 speleoloških objekata u Katastar će ući u prvom dijelu iduće godine. Tim projektom povećat će se razina zaštite područja obuhvaćenih ekološkom mrežom Natura 2000 kojom su obuhvaćena velika područja Dinarskog krša.