Znanstvenici koje je vodio neuroznanstvenik sa sveučilišta Yale Nenad Šestan kažu da mozak nije bio svjestan i dodaju da bi njihov pothvat mogao pomoći istraživanju rada mozga i proučavanju eksperimentalnih terapija za bolesti od raka do demencije, piše britanski list Guardian u petak.

Istraživanje, o kojem je izvijestio časopis MIT Technology Review, a o njemu je Šestan govorio na skupu Nacionalnog instituta SAD-a za zdravlje (NIH) u ožujku, u znanstvenoj zajednici izazvalo je podijeljene reakcije.

Anna Devor, neuroznanstvenica s kalifornijskog sveučilišta u San Diegu, ocijenila je za MIT Technology Review, da bi ono moglo pomoći istraživačima u utvrđivanju veza između moždanih stanica i omogućiti im da slože "atlas mozga".

No drugi su brzo istaknuli da to ne znači da ljudi u bliskoj mogućnosti mogu očekivati da će prevariti smrt te da nije moguće transplantirati mozak u novo tijelo.

"Mozak te životinje ničega nije bio svjestan, snažno sam uvjeren u to", rekao je na skupu NIH-a Šestan.

No napomenuo je da se postavlja puno etičkih pitanja. "Hipotetski, netko može uzeti tu tehnologiju i poboljšati je, te vratiti nečiju moždanu aktivnost. To je obnavljanje ljudskog bića. Ako bi ta osoba imala pamćenje, potpuno bih se prestravio".

Frances Edwards, profesorica neurodegeneracije s londonskog University Collegea, rekla je za list Guardian da bi istraživanje moglo biti korisno istraživačima, ali nije vjerojatno da bi se ono moglo replicirati na ljudima te je odbacila zamisao o transplantacijama.

"Bio bi golem, uvelike nemoguć korak da se do ove točke dođe s ljudskim mozgom. I kod svinje i kod čovjeka, cijeli je mozak dostupan samo po smrti, ali kod svinje uzimate zdravu životinju i možete kontrolirati kada i kako će uginuti i odmah uzeti mozak. On mora biti ohlađen u roku od nekoliko minuta i ponovno zagrijan kada se opskrbi kisikom", rekla je.

To ne bi bilo moguće kod ljudi, rekla je i napomeula da bi, u slučaju kada bi kod čovjeka bila proglašena moždana smrt, "do trenutka kada bi mozak bio dostupan ovaj bio uvelike oštećen".

Mediji su prenijeli da su Šestan i njegovi kolege uporabili više od 100 svinja kojih su mozgove dobili iz klaonice. Istraživači su potom koristili sofisticirani sustav pumpi, grijača i umjetne krvi pod imenom BrainEx kako bi stanice održali na životu uspostavljajući cirkulaciju tekućina s kisikom kroz organ.

To nije prvi put da je mozak životinje održan na životu izvan tijela. Prethodno je to postignuto sa zamorcima, a Edwards napominje da su moždano deblo i srca glodavaca, uključujući miševe, također održavani izvan tijela.

No dodaje da je novi iskorak ipak impresivan. "Impresivan dio je da su, izgleda, uspjeli dovesti kisik do cijelog velikog mozga".