Ljudi ne vjeruju u klimatske promjene dok se ne dogodi neki vremenski ekstrem poput oluje koja je poharala sjeveroistok Hrvatske u srijedu. Tada se svi zabrinu, ali vrlo brzo, kad se sve slegne, sve se i zaboravi. Jesu li klimatske promjene dovoljno ozbiljno shvaćene u društvu, pitali smo Nikolu Biliškova, aktivista i višeg znanstvenog suradnika u Institutu Ruđer Bošković.

Odgovorio je citatom Grete Thunberg, a ona je 100 puta rekla da bi, s obzirom na stanje klimatskih promjena, to trebalo biti glavna tema na svim naslovnicama i da bi se o tome trebalo stalno govoriti, i to svaki dan na svim razinama, kao i donositi prave političke odluke i provoditi te odluke na pravi način.

'O klimatskim promjenama javnost malo više počne govoriti kad se dogode takvi ekstremi, naročito oluja kakva je bila u srijedu u Hrvatskoj. Još uvijek traje toplinski val koji je zahvatio dobar dio sjeverne hemisfere. Ne samo Hrvatsku, nego i cijelu Europu, Sjevernu Ameriku, Kinu... Prije toga imali smo dugo razdoblje neuobičajeno kišnog lipnja. Učestalost i intenzitet tih ekstrema postaju sve veći i vidimo da i u našim krajevima sve češće imamo velike štete od tih vremenskih prilika, pogonjenih klimatskim promjenama', kazao je Biliškov.

Međutim dojam je da nema dovoljno svijesti ni akcije da se promijeni nešto. Mnogi su kritizirali odluku da se sljedeći COP28, UN-ova konferencija o klimatskim promjenama, održi u Dubaiju u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, jednoj od najvećih svjetskih izvoznica nafte. Ne očekuju da će se zbiti globalni iskoraci u zaštiti klime na konferenciji koja će biti u rukama zagovornika fosilnog lobija. Biliškov s čuđenjem navodi da će predsjedajući COP-a 28 biti Sultan Ahmed Al Džaber, ujedno čelnik Abu Dhabi National Oil Company, jedne od najvećih naftnih kompanija na svijetu, tako da ne očekuje ništa pozitivno od ovogodišnje klimatske konferencije. No možda se iznenadimo.

Temperature rastu iz godine u godinu i sve je više vremenskih ekstrema. Imamo li neko rješenje ili izlaz iz ove situacije? Što nam je činiti? Znanstvenik navodi da su klimatske promjene globalni problem, stoga i glavni odgovor na njih mora biti globalan.

'Do toga globalnog odgovora pokušava se doći na tim UN-ovim klimatskim konferencijama, a one su nažalost velika pozornica za lobiranje fosilnih kompanija jer imaju prevelik utjecaj na pregovore, zbog čega se i donose odluke koje su često vrlo razočaravajuće. Tu i tamo donese se neka odluka koju možemo ocijeniti kao pozitivnu', navodi naš sugovornik i dodaje da imamo izvješće Međuvladina panela o klimatskim promjenama (IPCC), u kojem se na desecima tisuća stranica donose bolne znanstvene činjenice. Ti se izvještaji sažimaju u sažetke za donositelje odluka.

'To je znanstvena podloga za pregovore. Nažalost, prevelik utjecaj imaju moćni lobisti koji zastupaju kratkoročne financijske interese velikih naftnih i ostalih fosilnih kompanija. Ono što možemo kao građani je glasati za stranke koje u svojim programima imaju vrlo jasnu klimatsku akciju', smatra aktivist.

No često su važne klimatske odluke u raskoraku sa svakodnevnim životom ljudi. Klimatski ciljevi su dalekosežni i donose se na dugi rok, a odluke imaju trenutni efekt. Naprimjer, kada se dižu cijene goriva, kao što je napravio francuski predsjednik Emanuel Macron pa izazvao pobunu 'žutih prsluka', ili kada se donese plan o gašenju nuklearki pa uslijede kritike pod kojima su se našli njemački Zeleni nakon što je cijena energije i grijanja znatno porasla zbog ruske invazije na Ukrajinu. Da bismo išli na posao i prehranili obitelj ili imali grijanje, trebamo trenutna rješenja, a mnogi su vodeći brigu o dnevnim problemima zapostavili one klimatske i pitanja što će biti s planetom za 10, 20 ili 30 godina.

Biliškov kaže da se često govori da građani moraju biti odgovorniji i ići na posao biciklom ili manje se grijati. 'Puno te krivice i dio odgovornosti za klimatske promjene i klimatsku akciju prebacuje se na građane, ali glavni dio odgovornosti je na tim velikim kompanijama i državama koje dominantno utječu na porast emisija ugljikova dioksida i ostalih stakleničkih plinova', ističe aktivist.

Današnja situacija s klimatskim promjenama definitivno nije nimalo ružičasta, a upravo smo vidjeli da su te klimatske promjene počele udarati na naš dio svijeta, sve donedavno pošteđen najizravnijih posljedica.

'Oluju kakva je bila možemo pripisati klimatskim promjenama bez obzira na to što bilo koji pojedinačni vremenski događaj ne možemo baš direktno povezivati s njima, ali ovo što se dogodilo u srijedu, oluja takvog intenziteta koja je prošla kroz četiri zemlje, počinila toliko štete i ubila četvero ljudi jedna je u nizu oluja koje su se zaredale posljednjih dana i također nanosile velike štete, ali ova je bila ekstremnija od svih ostalih.

Te oluje, koje se sada događaju i koje gotovo svakodnevno prelaze preko Slovenije i sjeverne Hrvatske, hrane se vlažnim zrakom koji dolazi sa Sredozemlja zbog strujanja toplog zraka iz sjeverne Afrike te se na Alpama vrši konverzija u velike oblačne sustave, a oni tada kreću na put prema istoku i prema našoj zemlji. I zapravo tu vidimo veliki globalni utjecaj El Niña, koji ove godine djeluje na Tihom oceanu, kao i utjecaj jako povećanih temperatura u Sjevernoj Africi, zbog kojih pušu vjetrovi prema našim europskim, sredozemnim zemljama i stvaraju toplinski val. Riječ je o izravnoj posljedici klimatskih promjena, a ovo što smo u srijedu doživjeli i ljudi koji su poginuli žrtve su klimatskih promjena i žrtve naših globalnih neaktivnosti po pitanju ublažavanja klimatskih promjena', precizno je obrazložio Biliškov iz inicijative Znanstvenici za klimu.

Svi se pitaju - je li ovo tek početak? Hoćemo li se s ovakvim ekstremnim vremenskim prilikama sve češće susretati u budućnosti? Znanstvenik nam je odgovorio da svi klimatski modeli ukazuju na to, na što znanstvenici upozoravaju već nekoliko desetljeća: jedna od najvažnijih posljedica klimatskih promjena i ovog globalnog zatopljenja su porast i intenziviranje ekstremnih vremenskih uvjeta.

'Sve razornije i češće oluje, suše, poplave...'

Klimatske promjene već sada čine ogromnu ekonomsku štetu.

'Ali to se donedavno odigravalo u zemljama globalnog juga, daleko od očiju naše europske javnosti. Posljednjih nekoliko godina počele su jako udarati i na naše krajeve i bit ćemo ih sve svjesniji i svjesniji. Vjerujem da će to ipak uzrokovati nekakav bijes građana i da će zahtijevati da se učini nešto po tom pitanju', optimističan je znanstvenik.

No jesmo li već zakasnili? Curi nam vrijeme... Još nije prekasno, kaže, da izbjegnemo totalni klimatski kaos koji ćemo doživjeti ako nastavimo ovim putem kojim smo se navikli kretati.

'Zbog toga treba inzistirati na vrlo radikalnim političkim mjerama koje će dovesti do našeg konačnog odricanja od fosilnih goriva i na kraju do dovoljnog smanjenja emisija tako da možemo stabilizirati klimu na razini koja nam je ipak podnošljivija', zaključio je znanstvenik.